Trebaju li i programeri polagati "Hipokratovu zakletvu"?

Sve češća upotreba umjetne inteligencije potaknula je raspravu o tome kako se ta umjetna inteligencija koristi i tko je odgovoran za njene poteze?

Martina Čizmić | 30.09.2018. / 09:11

Umjetna inteligencija (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)

Posljednjih godina u javnosti se vodi široka rasprava o umjetnoj inteligenciji. S jedne strane stručnjaci i inženjeri koji ju razvijaju ističu njene prednosti, dok s druge strane skeptici i analitičari upozoravaju na potencijalne probleme do kojih može doći. No, kako je tijekom Oslo Business Foruma istaknula Kimberly Lein-Mathisen iz Microsofta Norveška, htjeli mi to prihvatiti ili ne, umjetna je inteligencija svuda oko nas, samo je nismo svjesni.

I upravo je to njena ljepota. “Uvukla” nam se u svakodnevni život, a da ju nismo ni primijetili. Ne vjerujete? Pogledajte svoj pametni telefon - sve više kamera na pametnim telefonima koristi umjetnu inteligenciju kako bi fotografije učinili još boljima i još upečatljivijima. Pogledajte Google - svi oni “prijedlozi” pojmova za pretraživanje zapravo dolaze od naprednih algoritama koje možemo nazvati umjetnom inteligencijom.

Kimberly Lein-Mathisen (Foto: Alexandr Eriksson/OBF) (Foto: Alexandr Eriksson/OBF)

No, daleko od toga da je umjetna inteligencija savršena. Upravo naše nastojanje da umjetnu inteligenciju, odnosno sama računala, što sličnijima ljudima moglo bi negativno utjecati na naše živote.

“Učimo računala da imitiraju ljudske sposobnosti - da vide, čuju, razmišljaju i donose odluke. I ona su sad u tome bolja od nas. No, sad kad imamo mogućnost da uobličimo te sposobnosti, odjednom ne znamo kako dalje”, istaknula je Lein-Mathisen.

Uvjerena je kako ćemo morati preispitati svoja, ali i osmisliti nova etička načela koja ćemo ugraditi u umjetnu inteligenciju.

“Pokušavamo naučiti računala našem moralnom kodu i bezvremenskim vrijednostima. No, različiti ljudi imaju različit moralni kod i vrijednosti. Čijem onda moralnom kodu i vrijednostima učimo računala? Upravo zbog toga vjerujem da ćemo morati pokrenuti globalni dijalog kako bismo postigli konsenzus i osmislili nova pravila i vrijednosti za novo doba”, ističe Lein-Mathisen.

Kako bismo to ostvarili morati ćemo raspraviti i o etičkim pitanjima, koja nikad nisu laka ni jednostavna. Možda je jedno od rješenja uvođenje svojevrsne “Hipokratove zakletve” za programere kojom bi se obvezali da neće stvarati tehnologiju i umjetnu inteligenciju koja bi mogla nekome učiniti nešto nažao.

“Morati ćemo se pozabaviti etikom jer nije pitanje što računala mogu raditi, nego što bi trebala raditi”, pojasnila Lein-Mathisen te podsjetila na istraživanje prema kojem će umjetna inteligencija, roboti i računala dovesti do gubitka radnih mjesta diljem svijeta.

No, pojašnjava, neće biti izgubljena sva radna mjesta.

“Da, 12 posto poslova će nestati. No, isto će tako 13 posto poslova biti novo izmišljeno. Oni danas ne postoje i ne možemo ni predvidjeti kako će izgledati. Ali tu je i onih 75 posto poslova koji već postoje i koji neće nestati, već će se promijeniti i prilagoditi promjenama”, ističe Lein-Mathisen.

Promjene koje donosi tehnologija neće se odraziti samo na naše poslove, već i na društvo u cjelini. A to je ono o čemu ćemo morati voditi posebnu pažnju.

“Trebat će nam empatije jer ćemo se morati staviti na mjesta drugih, na koje će razvoj tehnologije najviše utjecati. Morati ćemo razviti snažna etička načela, kako bismo osmislili novo društvo u kojem ćemo pronaći mjesto i za one koji će zbog napretka tehnologije odjednom ostati bez posla i sigurnosti”, upozorava na kraju Lein-Mathisen.

Za sad se o tome samo govori na konferencijama i uz čašu vina. No, nastavi li se umjetna inteligencija razvijati eksponencijalnom brzinom, kao do sad, pitanje etike i morala nametnut će se samo po sebi. Barem kako bismo izbjegli scenarij iz “Terminatora”.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti