Čini se da oko jednog od najtraženijih objekata u astronomiji kruži molekularni oblak u obliku zareza. Tim astronoma promatrao je središte orbite tog molekularnog oblaka i vidio zapravo ništa. Ipak ako se nešto vrti oko ničega u svemiru, onda to snažno upućuje na postojanje crne rupe.
Karika koja nedostaje
Znanstveni modeli ukazuju da nije riječ o tek uobičajenoj crnoj rupi, već onoj koja pripada rijetko viđenoj klasi crnih rupa srednje mase, ili astronomskoj "karici koja nedostaje". Ako su modeli točni, to bi onda bio tek peti kandidat crne rupe srednje mase pronađen u blizini galaktičkog središta.
Taj sve veći broj dosad nedostižnih svemirskih objekata mogao bi pomoći astronomima da shvate kako nastaju supermasivne crne rupe u središtima galaksija, koje narastu do kolosalnih veličina.
Izvještavamo o otkriću izoliranog, osebujnog kompaktnog oblaka. Prostorna kompaktnost molekularnog oblaka i odsutnost svijetlih dvojnika na drugim valnim duljinama ukazuje da bi objekt (u središtu) mogao biti crna rupa srednje mase, piše tim astronoma predvođen Miyukijem Kanekom sa Sveučilišta Keio u Japanu. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu The Astrophysical Journal.
Problem pronalaska usamljenih crnih rupa
Pronalaženje crnih rupa srednje mase bio bi dokaz da crne rupe ravnomjerno pokrivaju čitav niz masa, a da su one srednje mase zapravo stadij rasta između malih i supermasivnih. Ipak, dosad je tek mali broj crnih rupa srednje težine identificiran i to većinom samo provizorno.
Jedan od problema je taj što usamljene crne rupe same ne emitiraju svjetlost. Mogu se otkriti samo po učinku koji njihova golema gravitacija ima na njihov okoliš, uzrokujući užareni vrtlog materije, ili povlačenjem tkanja prostor-vremena na osebujne načine. To nesuptilno povlačenje može utjecati na orbitalni ples udaljenih objekata, poput zvijezda koje su astronomi proučavali kako bi potvrdili prisutnost Strijelca A*, crne rupe u središtu Mliječne staze.
Neobični "punoglavac" u galaktičkom središtu
Galaktičko središte je zapravo prilično krcato mjesto, puno molekularnih oblaka iz kojih se rađaju zvijezde. Poznato je kao Središnja molekularna zona, a njegova molekularna gustoća plina nekoliko je redova veličine veća od diska Mliječne staze.
Budući da je navedeno područje tako gusto, može biti teško vidjeti što je unutra, no snažan radioteleskop ipak može otkriti aktivnost u njemu.
Tako su istraživači pronašli oblak kojem su dali nadimak Punoglavac i koji se nalazi vrlo blizu galaktičkog centra te na udaljenosti od 27.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Koristili su teleskop James Clerk Maxwell u potrazi za plinom koji je poremećen gravitacijom.
Punoglavac se kretao drugačije od drugog materijala u blizini, a astronomi su otkrili da je njegov ispruženi oblik vjerojatno rezultat gravitacijske interakcije. Modeli su pokazali da je masa odgovorna za tu interakciju oko 100.000 puta veća od mase Sunca, što snažno ukazuje na crnu rupu srednje mase.
Pitanja na koja tek treba odgovoriti
Odakle je mogla doći i kako je nastala ta crna rupa, pitanja su na koja tek treba odgovoriti. Prije toga znanstvenici moraju potvrditi svoja zapažanja. Namjeravaju upotrijebiti moćni Atacama Large Millimeter/submillimeter Array u Čileu kako bi proveli daljnja promatranja Punoglavca te kako bi utvrdili mogu li pronaći znakove crne rupe ili nečeg drugog u središtu njegove orbite.
Ako se ispostavi da je u središtu doista crna rupa srednje mase, to bi moglo imati duboke implikacije na naše razumijevanje supermasivnih crnih rupa.
Izvor: Science Alert