Znanstvenici vjeruju da se u središtu naše galaksije nalazi supermasivna crna rupa, no novo istraživanje sugerira da da se u središtu Mliječne staze možda zapravo nalazi tamna materija.
Strijelac A* (Sagitarius A*) je ogroman objekt koji se nalazi u središtu naše galaksije, a ima masu jednaku oko četiri milijuna masa našeg sunca. Dosad se stalno vjerovalo da je riječ o crnoj rupi zbog kretanja zvijezda oko tog objekta.
Ta je pretpostavka stavljena na kušnju 2014. godine kako se toj supermasivnoj crnoj rupi približavao plinoviti oblak poznat kao G2. Znanstvenici su očekivali da će oblak biti uništen djelovanjem ogromnih gravitacijskih sila Strijelca A*, no to se nije dogodilo, a G2 je bliski susret preživio bez ijednog problema.
Dio znanstvenika sad smatra da Strijelac A* nije uopće crna rupa, već nakupina tamne materije. Tamna materija je nevidljiva tvar za koju se vjeruje da čini 80 posto ukupne materije u čitavom svemiru, no vrlo ju je teško otkriti, jer ne reagira na svjetlost.
Kako bi testirali svoju novu teoriju, znanstvenici iz Međunarodnog centra za relativističku astrofiziku (ICRA) napravili su simulaciju u kojoj su u središte naše galaksije stavili tamnu materiju umjesto crne rupe, točnije čudnu elementarnu česticu poznatu kao "darkino", koja bi bila gušća u središtu mase, no rjeđa na rubovima.
Darkinosi su, prema riječima znanstvenika, tip fermiona (čestice koje ne mogu dijeliti isto kvantno stanje u bilo kojem vremenu) te su kao takve ograničene u tome koliko se gusto mogu sabiti. Zbog toga bi spomenuti plinoviti oblak G2 mogao preživjeti prolazak po rubnim dijelovima spomenute mase u središtu galaksije, kao što bi to omogućilo i preživljavanje obližnjim zvijezdama. Isto tako, to bi moglo objasniti i rotacijsku zakrivljenost vanjskog vijenca Mliječne staze.
Dok teorija o supermasivnoj crnoj rupi i dalje ostaje najizglednija hipoteza, pravi odgovor mogao bi biti kompleksniji nego što to mislimo.
Ove godine znanstvenici su predložili da se supermasivne crne rupe mogu formirati iz tamne materije, što bi objasnilo zašto se mogu tako brzo formirati, čak i prije nego li oko njih postoje galaksije.
Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters.
Izvor: Independent