Gradovi budućnosti trebat će neki novi oblik javnog prijevoza i transporta kako bi se izbjegle prometne gužve i kako bi promet bio brži, učinkovitiji i sa što manje prometnih zastoja. Brojne kompanije vjeruju kako su autonomni automobili i servisi za dijeljenje prijevoza dio rješenja za transport u gradovima budućnosti, no u Uberu vjeruju kako se u budućnosti nećemo voziti samo po zemlji, već i po zraku.
Ova kompanija već sada radi na razvoju autonomnih letećih taksija čije testiranje namjeravaju pokrenuti 2020., a prvi komercijalni servis putem kojeg bi korisnici mogli pozvati ovakav taksi preko aplikacije na isti način na koji se danas pozivaju klasični taksiji Uber bi trebao pokrenuti 2023. godine.
Ovaj servis trebao bi početi s radom u Dallasu i Los Angelesu, a nakon toga i u drugim (američkim) gradovima. Prototip Uberova zračnog taksija izgleda slično kao i na skicama koje smo ranije imali prilike vidjeti – poput velikog drona s kokpitom u kojem ima mjesta za četiri osobe.
Na početku je planirano da jedno od tih mjesta zauzme pilot, a jednom kada kontrolu ovim letjelicama preuzmu računala – što će biti tek nakon što se leteći taksiji pokažu dovoljno sigurnim, u njima više neće biti pilota te će sva četiri mjesta biti rezervirana za putnike.
Iako će cijene vožnje letećim taksijima biti veće od vožnje klasičnim Uberovim automobilom, one ipak ne bi trebale biti toliko veće – cijena će biti slična kao i za vožnju Uber Blackom na istoj udaljenosti, a kada servis bude imao dovoljno putnika, ta bi usluga trebala biti još niža.
U razgovoru za CBS izvršni direktor kompanije Dara Khosrowshahi rekao je kako prikazani leteći taksi predstavlja njihovu viziju prijevoza budućnosti – jasno mu je kako razvoj i pokretanje ovakvog servisa neće biti lagan zadatak, no on je pred svoj tim postavio agresivne ciljeve i vjeruje kako će oni te ciljeve ispuniti.
Leteći taksiji imaju propelere koji im omogućuju vertikalno polijetanje i slijetanje, tako da im nije potrebna zrakoplovna pista, već npr. poput helikoptera mogu polijetati s krovova zgrada, brzina leta iznosi do otprilike 320 km/h i letjet će na visinama između 300 i 600 metara.
Radit će na struju tako da će, u odnosu na druga leteća prijevozna sredstva biti tiši, učinkovitiji i jeftiniji, smatra Khosrowshahi, a zajedno s NASA-om kompanija želi razviti tehnologiju upravljanja zračnim prometom kako bi se spriječili potencijalni sudari letjelica.