Fintech industrija, odnosno industrija koja spaja tehnologiju i financije, posljednjih je godina ostvarila nevjerojatan rast. Digitalizacija brojnih financijskih usluga, kako i novi zakonodavni okvir, omogućio je razvoj novih financijskih usluga koje se oslanjaju na nove tehnologije, ali i otvorila vrata brojnim tehnološkim tvrtkama da zakorače u svijet financija.
Danas više nije neobično platiti kavu u kafiću pomoću aplikacije na pametnom telefonu, prebaciti novac sa svog računa na račun prijatelja samo pomoću broja telefona, a to su samo neke od usluga koje je omogućio razvoj fintecha.
Što nas čeka u budućnost i kakvo je stanje u fintechu u Hrvatskoj, razgovarali smo s Damirom Čauševićem, predsjednikom uprave Monri Paymentsa i suosnivačem Money Motion konferencije upravo uoči novog izdanja te konferencije koje će se održati 21. i 22. ožujka u Zagrebu.
Godinama se govori kako fintech industrija samo raste, razvijaju se novi proizvodi, to je budućnost. No, kakvo je trenutno stanje u fintechu, pogotovo u Hrvatskoj, ali i svijetu?
Trenutno stanje u fintech industriji, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, može se opisati kao dinamično i puno izazova. Nesigurnost u globalnoj ekonomiji, geopolitičke tenzije i prijetnje u kibernetičkoj sigurnosti su dio poslovnom okoliša u kojem se nalazimo. Neki od izazova ubrzali su prihvaćanje digitalnih kanala za financijske usluge i plaćanja kod korisnika, što smo svi vrlo jasno primijetili tijekom pandemije i lockdowna. Industrija je i dalje u fazi brzog rasta, a u Hrvatskoj još snažan rast interesa za digitalnim financijskim uslugama ne samo s u poslovnom aspektu, nego i privatnim potrebama korisnika.
Na prošlogodišnjoj Money Motion konferenciji imali smo prilike od člana Uprave Revolut Banke Andriusa Bičeike čuti kako je Hrvatska prepoznata kao jedno od 20 najvećih tržišta na svijetu za Revolut. Generalno govoreći, naše je tržište otvoreno za nove tehnologije, imamo poprilično moderno i mobilno stanovništvo i već dugi niz godina bilježimo smanjeno korištenje gotovine, te rast korištenja ne samo kartica za plaćanje, nego i drugih digitalnih načina plaćanja.
Kakvi su trendovi u industriji? Koji se dio najviše razvija (ako takav postoji)?
Trendovi u fintech industriji su raznovrsni i razlikuju se od države do države, a ovise o razvijenosti tržišta. Na globalnom nivou vidimo da raste interes za neobankama, digitalnim novčanicima, instant plaćanjima i rješenjima baziranima na blockchain tehnologiji. U zapadnim zemljama pratimo već nekoliko godina porast ne samo ponude, nego i potražnje za različitim Buy Now, Pay Later sustavima.
U Hrvatskoj je plaćanje na rate ne samo poznata i popularna praksa zahvaljujući našim bankama. Kod naših trgovaca je već godinama to neizostavan „feature“ te im je svima vrlo važno da brzo i jednostavno mogu uvesti plaćanje na rate različitih izdavatelja kartica.
Lokalni trendovi svakako pokazuju da se korisnici sve više koriste virtualnim načinima plaćanja, od korištenja svojih kartica preko raznih walleta i rješenja instant plaćanja. Primjetno je i da znatan broj banaka i financijskih institucija uvodi digitalna onboarding rješenja zasnovana na biometriji.
Dosta buke je i oko korištenja umjetne inteligencije u pružanju financijskih usluga, od procjenjivanja kreditne. Sposobnosti do anti-fraud rješenja, ali, realno, i dalje smo daleko od njihove sveopće primjene.
Što biste izdvojili kao najvažnije postignuće fintech industrije?
Izdvojiti najvažnije postignuće fintech industrije je dosta subjektivno jer je utjecaj fintecha vrlo širok. Osobno, rekao bih da je najveće postignuće financijska inkluzivnost. Fintech tvrtke svojim inovativnim rješenjima uspjele su doprijeti do populacije koja nema pristup tradicionalnim bankarskim uslugama i na taj im način omogućiti ravnopravno sudjelovanje na financijskom tržištu. Ovo je posebno važno u udaljenijim ili ruralnijim dijelovima, gdje razvoj tehnologije nadilazi geografske, socio-demografske ili druge razlike. U svakodnevnom životu, osobe koje do sada nisu ni imale bankovni račun dobile su brži, lakši i jeftiniji način da primaju ili šalju novac svojim bližnjima, uspostave sigurniji način štednje, a u nekim zemljama omogućeno im je i potpuno digitalno podizanje kredita.
Neizostavna dostignuća su svakako i smanjenje troškova i personalizacija većine financijskih usluga, te pojednostavljivanje kompleksnih procesa u financijskoj industriji. Tradicionalno, procesi poput financijskih transakcija ili upravljanja vlastitim portfeljem bili su komplicirani, skuplji i često su zahtijevali posrednike. Nove tehnologije i razvoj automatizacije omogućuju efikasnije, brže i transparentnije korištenje financijskih usluga svim korisnicima.
Damir Čaušević (Foto: Money Motion)
Europska unija poznata je po, često, krutim pravilima. Koliko pravila EU potiču ili ograničavaju razvoj fintech industrije? A kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Europska unija svojim se propisima usredotočila na visoku sigurnost korisnika, poboljšanje prava potrošača, usklađivanje propisa u brojnim državama te poticanje širenja poslovanja izvan domicilne zemlje, što definitivno ubrzava i razvoj fintech ekosustava. Regulative poput PSD-a (Payment Services Directives) standardiziraju načine obrade podataka, osiguravaju da svi mogu sudjelovati u financijskoj industriji, ali da pri tome zadrže visoke standarde zaštite i sigurnosti. Hrvatska tu u stopu prati EU, a usudio bih se reći, čak i smjelije od određenih članica iz zapadne Europe.
Vjerujem da disrupciju financijske industrije mogu pokretati startupi, kakav je i sam Monri nekoć bio. Samo startupi fokusirani na inovaciju, korisničko iskustvo i ponudu specifične vrijednosti (unique value proposition) mogu se istaknuti u ovom kompetitivnom tržištu. Ključno je da cijela industrija pozdravlja i pomaže razvoj novih ideja, te je zbog toga Start-up competition važan dio Money Motion konferencije. Natjecatelji dobivaju pristup iskusnim mentorima i stručnjacima iz industrije koji mogu ponuditi savjete i rafiniranje ideje koju donosi start-up. Ponosan sam na to što finalisti na ovogodišnjem natjecanju dolaze iz 12 različitih zemalja iz EU, ali i izvan nje.
Što možemo očekivati od fintecha u budućnosti? U kom smjeru smatrate da će se dalje razvijati?
Do sada smo imali tržište koje je zasnovano na ponudi, a mislim da smo sada došli do određene točke zrelosti, gdje se lagano okrećemo prema tržištu koje će se voditi potražnjom. Korisnici financijskih usluga traže besprijekorna, personalizirana, pouzdana i brza rješenja. Navedeno otvara prostor svim sudionicima u industriji, tako da od fintecha u budućnosti sigurno možemo očekivati daljnji rast i inovacije.
Sve veći broj digitalnih novčanika, generalna digitalizacija plaćanja i sve manje korištenje gotovine ubrzavaju potrebu za implementacijom centralno-bankarskog digitalnog novca (CBDC), pa je samim tim i to jedan od smjerova oko koga će se budućnost fintecha razvijati. U priči o budućnosti neizostavna je i umjetna inteligencija, tako da je za očekivati da će se AI masovnije koristiti u svim vrstama fintech rješenja, od najosnovnijih pa do najkompleksnijih. Ključ brzine razvoja i uspješnosti vidim u suradnji između tradicionalnih financijskih institucija i fintech kompanija.
I na kraju, postoje li neke tvrtke/proizvodi iz fintech sfere na koje bi trebali posebno obratiti pozornost i zašto?
Posebno zanimljivo će biti pratiti cijelu sferu tvrtki i proizvoda za autonomno bankarstvo. Umjetna inteligencija i mašinsko učenje korištenjem algoritama i obrade podataka sigurno će voditi ka automatizaciji i financijskih procesa i usluga. To je nešto što bi uveliko moglo promijeniti financijsku industriju onako kako je mi trenutno poznajemo.
Upravo su ovo neke od tema koje ćemo imati prilike čuti na ovogodišnjoj Money Motion konferenciji koja se održava 21. i 22. ožujka na Zagrebačkom velesajmu. Tih će dana Zagreb postati centar financijske Europe, jer na konferenciju dolaze ne samo domaći, već i međunarodni stručnjaci za područje financija, bankarstva, plaćanja, kriptovaluta i kibernetičke sigurnosti.
Money Motion 2024 održat će se 21. i 22. ožujka na Zagrebačkom Velesajmu. Tijekom dva dana više od 80 stručnjaka izmijenit će se na tri pozornice, a 2000 sudionika imat će priliku, osim vrhunskih predavanja, obići čak 30 prezentera u expou, uspostaviti nove kontakte i dogovore u obilježenim prostorima za networking za koje se pobrinuo House of Blockchain - jedinstveni prostor u Zagrebu za web3, kripto i blockchain entuzijaste gdje se mogu sresti, surađivati i zajednički raditi na projektima koji će oblikovati budućnost digitalne ekonomije.