Umjetna inteligencija nije samo pružila alat za brže i lakše obavljanje dosadnih poslova, već je i postala alat za širenje lažnih informacija i kibernetičkog kriminala. S obzirom na to da je u Hrvatskoj ove godine "super izborna godina", a i zbog činjenice da će polovica populacije cijele Zemlje ove godine moći izaći na različite izbore, Algebra je u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca organizirala zanimljivo događanje na kojem je okupila stručnjake koji su govorili o utjecaju umjetne inteligencije na društvo i ekonomiju, uključujući teme kao što su globalne dezinformacije, lažne vijesti, deepfake, ekonomska nejednakost, tehnološka moć, kibernetički kriminal, pristranost i diskriminacija te odlučivanje vlada i korporacija.
Kako je na samom početku napomenuo izv.prof.dr.sc. Robert Kopal, ljudi su u svijetu zabrinuti zbog mogućih negativnih ishoda korištenja umjetne inteligencije. Pod posebno povećalo stavljaju se političke kampanje uoči izbora. Naime, podaci govore kako najmanje 16 država u svijetu već koristi umjetnu inteligenciju u političke svrhe, a nagađa se kako ih je i puno više. Prije svega koriste ju za širenje dezinformacija kako bi utjecali na ishod izbora.
Zabrinutost oko korištenja umjetne inteligencije tijekom predizbornih kampanja, sve je veća u svijetu. Glavni je problem što se protiv takvog alata za širenje dezinformacija teško boriti. I dok neki smatraju da bi se protiv umjetne inteligencije trebalo boriti umjetnom inteligencijom, Kopal smatra kako je nužno donijeti rezolucije o umjetnoj inteligenciji na razini Ujedinjenih naroda kako bi ju se u cijelom svijetu stavilo pod kontrolu.
Nakon uvodnog predavanja održana su dva panela. Na prvom, pod nazivom "Tehnički aspekti budućeg društvenog razvoja i utjecaj na globalne rizike" raspravljalo se o primjeni umjetne inteligencije, ali i svim problemima s kojima se ljudi koji koriste takve alate susreću. Zaključak je da, iako umjetna inteligencija može pomoći u nekim situacijama, nije pametno ostaviti da ona sama donosi odluke.
Ljudi moraju upoznati tehnologiju da bi mogli shvatiti što je glavni problem. Tehnologija je tu, na analogno se više nećemo vratiti. Iako mislimo da će tehnologija promijeniti stvari, zapravo moramo promijeniti sebe. Nikad nije problem u samoj tehnologiji nego u nama, istaknuto je na panelu s kojeg je poručeno da AI ima vrlo konkretne poslovne vrijednosti koje treba dalje razvijati i iskorištavati, ali i da AI nije svemoguća.
Drugi panel, pod nazivom "Potraga za istinom ususret lažnih vijesti i super izborne 2024. godine" na kojem su se sudionici fokusirali prije svega na ulogu novih tehnologija i lažnih vijesti u superizbornoj 2024. godini. Zaključili su kako će umjetna inteligencija, htjeli mi to ili ne, igrati sve veću ulogu u predizbornim kampanjama. Primjeri korištenja umjetne inteligencije u predizbornoj kampanji, oni negativni primjeri, već su viđeni u SAD-u, kad su birači dobili telefonske pozive od računalno generiranog predsjednika Joea Bidena, u kojima im on "poručuje" da ne moraju izaći na predizbore.
Postavlja se pitanje mogu li takvi pozivi i slične AI kampanje utjecati na konačni rezultat izbora i u kojim slučajevima. Također, što je još važnije, postavlja se pitanje kako se protiv takvih, lažnih AI kampanja, boriti - i sa strane političara i sa strane birača koji su na udaru.
U žestokoj raspravi zaključeno je kako je glavni problem što su ljudi izgubili povjerenje u medije, koji su u većini slučajeva ipak najvjerodostojniji izvor vijesti. No, i medijima je sve teže prepoznati što je istinita informacija, a što nije, pogotovo jer se informacije velikom brzinom šire društvenim mrežama. Problem je i što su ljudi prezasićeni informacijama, pa neki aktivno odbijaju informirati se putem vijesti, što onda dovodi do toga da su takvi ljudi podložniji vjerovanju u lažne vijesti i njihovom širenju putem društvenih mreža.