Umjetna inteligencija u kibernetičkoj sigurnosti više nije ideja o kojoj se tek razmišlja, već je prisutna kako na strani onih koji napadaju, tako i na strani onih koji se brane. Umjetna inteligencija u kibernetičkoj sigurnosti koristi relativno mali skup podataka, što znači da ne zahtijeva složenu arhitekturu poslužitelja sa skupim procesorima za funkcioniranje – nešto što je bilo ključno prije samo nekoliko godina. Uz kontinuirani porast kibernetičkih napada umjetna inteligencija postaje sve važnija, naročito kod brzog identificiranja novih vrsta zlonamjernih softvera ili pokušaja hakiranja.
Stoga ne iznenađuje što se umjetna inteligencija sve češće koristiti u institucijama i poduzećima kao sredstvo za sprječavanje kibernetičkih napada i ublažavanje njihovih štetnih posljedica.
Izvješće tvrtke Acumen Research and Consulting pokazalo je da 2021. godine globalno tržište umjetne inteligencije u segmentu kibernetičke sigurnosti iznosilo 14,9 milijardi dolara, a procjenjuje se da će do 2030. godine dosegnuti 133,8 milijardi dolara.
Nema točnih podataka koliki se udio odnosi na hrvatsko tržište, no podaci govore kako su i hrvatske tvrtke i institucije na udaru kibernetičkih kriminalaca te da se potreba za stručnjacima za kibernetičku sigurnost povećava iz godine u godinu.
Informacijska sigurnost široko je područje u kojem već sad treba popuniti puno novih slobodnih pozicija koje mogu biti i menadžerske i stručne, bilo da se radi o IT revizorima, pen-testerima, forenzičarima ili sistem-inženjerima koji rade sa zaštitnim tehnologijama. Područje je vrlo dinamično, pokriva različite domene IT-a te zahtijeva konstantno učenje. Radi se o vrlo važnom području jer se u raznim aspektima života oslanjamo na tehnologiju i digitalizaciju poslovanja te sustave koji moraju biti dostupni 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. S druge strane, podiže se svijest o korištenju osobnih podatka, pogotovo na europskoj razini te krajnji korisnici žele da njihovi osobni podaci ostanu tajni. Regulativa EU postavlja sve više zahtjeva za informacijsku sigurnost kojima se želi postići da različita kritična infrastruktura, poput elektro-energetske mreže, bude otporna na potencijalne kibernetičke napade. Zbog svega navedenoga informacijska sigurnost je područje koje će se ubrzano nastaviti razvijati što će značiti i otvaranje mnogo novih radnih mjesta, pojasnio je Bojan Belušić, voditelj informacijske sigurnosti u Microblinku
Osvrnuo se na ulogu umjetne inteligencije u sigurnosnim sustavima te o ulozi informacijske sigurnosti u razvoju umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija sve više ulazi u sve aspekte našeg svakodnevnog života,pa tako i informacijsku sigurnost. Pomaže da bolje i brže analiziramo maliciozni kod te primijetimo neobična ponašanja na IT sustavima koja bi mogla biti dio kibernetičkog napada. S druge strane, razni aspekti informacijske sigurnosti pomažu razvoju umjetne inteligencije kako bi modeli koji se koriste bili sigurni te da se, primjerice, smanji mogućnost ubacivanja neželjenog koda u aplikacije koje koriste umjetnu inteligenciju ili curenja povjerljivih informacija koje takve aplikacije koriste. Informacijska sigurnost bitna je za sve domene vezane uz IT te se o njoj mora voditi računa u svim fazama razvoja, nabave i korištenja IT sustava. No da bi sve to imalo smisla, svijest o nužnosti informacijske sigurnosti svih zaposlenika mora biti visoka te mora postojati odgovarajuća podrška menadžmenta, dva aspekta koja su u Microblinku već sad na zavidnoj razini, dodao je Belušić.
U Hrvatskoj stručnjaci za kibernetičku sigurnost svoje znanje mogu nadograđivati upisom specijalističkih programima kao što je FER-ov studij Informacijska sigurnost. Oni su najčešće dobro upoznati s najnovijim trendovima na tržištu te se lako prilagođavaju zahtjevima specijalističkih programa.
Poslijediplomski studij mi je definitivno pomogao da odlučim u kojem smjeru želim da moja karijera dalje ide. Kroz odabir tema za seminarske radove, završni rad te konzultacijama s profesorima dobili smo priliku istraživati suvremene teme iz informacijske sigurnosti koje nisu morale biti usko vezane za posao kojim se bavimo. Studiranje na poslijediplomskom studiju mi je bilo fenomenalno iskustvo, unaprijedio sam znanje iz informacijske sigurnosti, naučio puno novih stvari kojima se prije toga nisam mogao posvetiti te upoznao nove drage kolege i profesore. U odnosu na diplomski studij, gdje nas je znalo biti više od sto na predavanju, ovdje smo imali puno direktniji odnos s profesorima, pa smo primjerice, za jedan izborni predmet, nas troje studenata imali dva profesora na raspolaganju. Siguran sam da je i Microblink uvidio moju posvećenost u informacijskoj sigurnosti. Međutim, na meni ostaje kako ću ta stečena znanja na studiju nastaviti unaprjeđivati i primjenjivati u poslu, zaključio je na kraju Belušić.