Umro je "izumitelj" digitalne privatnosti i najiritantnijeg dijela korištenja tehnologije - računalnih lozinki

Zahvaljujući CTSS-u, osim lozinke, razvijen je i e-mail, razmjena poruka u stvarnom vremenu (instant messaging) te preteča programa za obradu dokumenata.

Martina Čizmić | 14.07.2019. / 10:54

Lozinka (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)

Kada biste upitali ljude na ulici "tko je izumio računalnu lozinku", vjerojatno ne biste dobili točan odgovor. Iako lozinke svakodnevno koristimo i upisujemo, ne razmišljamo o tome da je taj stupanj zaštite korisnika netko trebao i osmisliti.

Njegovo je ime Ferndano "Corby" Corbato i bio je legendarni MIT-jev računalni znanstvenik. Tijekom svog dugogodišnjeg rada u znanosti i računarstvu osmislio je cijeli niz naprednih računalnih mogućnosti zbog kojih mi danas imamo brza i mala računala. No najpoznatiji mu je izum zasigurno – lozinka.

Lozinke su nastale iz čiste nužde. Naime, Corbato je bio na čelu tima koji je razvijao CTSS odnosno Computer Time-Sharing System, koji je bio jedan od prvih operativnih sustava na svijetu, a iz njega se kasnije razvilo i cijelo "računarstvo u oblaku".

Prije CTSS-a korištenje računala bio je naporan posao koji je zahtijevao iscrpno znanje. Korisnici bi stvarali programe na karticama i predavali ih operatoru, koji bi ih potom unosio u računalo i pokretao jednu po jednu. To bi trajalo satima, a svaka pogreška značila bi ponavljanje cijelog procesa od početka. CTSS je omogućio da (budući) programeri sami unose programe i odmah vide što je dobro, a što treba ispraviti.

Glavna značajka CTSS-a bila je mogućnost da više ljudi u isto vrijeme koristi isto računalo. No trebalo je razviti i sustav kako da ti ljudi rade istovremeno na svojim privatnim projektima, a da oni ne budu vidljivi drugim korisnicima. I nastala je loznika, ali i koncept digitalne privatnosti.

Zahvaljujući CTSS-u razvijen je i e-mail, razmjena poruka u stvarnom vremenu (instant messaging) te preteča programa za obradu dokumenata.

Corbato je u svojoj karijeri radio i na projektu Multics, koji je imao veliki utjecaj na razvoj današnjeg Unixa, ali i programskog jezika C.

S MIT-a je otišao 1995. godine nakon 46 godina rada, no i dalje je ostao aktivan član u akademskoj zajednici. Umro je u 93. godini u svom domu u Massachusettsu.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti