Talijanski, francuski i norveški istraživači podigli su kamp na norveškom arhipelagu Svalbardu, u sklopu, kako sami kažu, utrke s vremenom čija je svrha sačuvati ključne podatke o ledu i proanalizirati uvjete kakvi su vladali u nekadašnjem okolišu.
Znanstvenici će vaditi led uz pomoć dugih cijevi s dubine od čak 125 metara. Ondje se nalaze zamrznuti geokemijski tragovi stari i do tri stoljeća.
Analiza kemikalija u dubokim "ledenim jezgrama" pružit će znanstvenicima vrijedne podatke o uvjetima kakvi su nekoć vladali u okolišu.
No istodobno upozoravaju da voda koja nastaje otapanjem leda mijenja geokemijske tragove koji su dosad bili očuvani u takvome stoljećima starom ledu.
Uočeno je da vrijedan prvobitni materijal zauvijek nestaje s površine planeta, rekao je AFP-u Jerome Chapellaz, predsjednik zaklade Ice Memory koja vodi operaciju.
Naša odgovornost kao glaciologa je zajamčiti da dio toga bude sačuvan.
Emisije ugljika uzrokovane ljudskim djelovanjem od 19. stoljeća zagrijale su planet za 1,1 stupanj Celzijusa, a studije pokazuju da se Arktik zagrijava dva do četiri puta brže od globalnog prosjeka.
Jedan dio leda koji se izvuče cijevima koristit će se odmah za analizu, a drugi će biti poslan na Antarktiku i ondje će se se pohraniti pod snijegom da bi se uzorci mogli sačuvati za buduće generacije znanstvenika.
Osam članova misije postavilo je kamp na nadmorskoj visini od 1100 metara na ledenom polju Holtedahlfonna prepunom pukotina. Bušenja planiraju započeti u utorak, rekao je Chapellaz.
Radove će obavljati tri tjedna na temperaturama nižim od minus 25C. Pritom će rezati i izvlačiti uzorke leda, duge po jedan metar i široke 10 cm.
Misija vrijedna 700.000 eura koju dijelom financira talijansko ministarstvo za istraživanja, nastavak je niza sličnih prethodnih vađenja ledenih jezgri koje je obavila zaklada Ice Memory, a među njima su i ranije operacije u Alpama i u Andama.
