Kako živimo u doba automatizacije i eksponencijalnog razvoja tehnologije, činjenica je da će se mnoge stvari promijeniti prije nego kasnije. Jedan od velikih problema koji će nas kad tada sustići jest smanjenje potrebe radne snage, a sve to možemo "zahvaliti" sve naprednijim robotima i razvoju umjetne inteligencije. Često se predviđa kako će većina ljudi na svijetu ostati bez posla do 2030. ili 2040. godine, što znači da ćemo to doživjeti više-manje svi.
No, ljudi koji imaju informacije o tome što se radi i kako će se raditi u budućnosti razmišljaju o tom problemu i za sada je jedna od solucija UBI, odnosno nezaposleni će ljudi primati mjesečna primanja iako neće raditi. Primjerice, od početka sljedeće godine Finska će za svojih 2.000 stanovnika isplaćivati 650 dolara svaki mjesec, bez obzira na to radili oni ili ne. Ovaj eksperiment samo je jedan u nizu, pa tako će i gradovi u Italiji, Kanadi i Škotskoj također isprobati taj model.
Iako ova ideja nije ništa novo, jer je ideju o UBI-ju u svojoj knjizi iz 1962. "Capitalism and Freedom" promovirao poznati ekonomisti Milton Friedman, a ideju je pokušao, doduše neuspješno, realizirati i bivši američki predsjednik Richard Nixon.
Čini se da ne postoji bolje vrijeme nego danas o UBI-ju, pa se tako često u javnim nastupima može čuti od Elona Muska, Marka Zuckerberga i sada Richarda Bransona kako promoviraju upravo ovu ideju. Činjenica jest da cilj ovog modela nije zadovoljiti sve ljude, već im stvoriti prostora da mogu biti kreativni, poduzetni i da pokušaju rješavati probleme u svijetu. Naravno, to je lakše reći nego provesti kroz praksu, pa tako i sam Branson kaže kako se ovaj koncept treba dublje proučiti i vidjeti kako može funkcionirati u praksi, dakle stvari nisu tako jednostavne kako izgledaju na prvu.
U svijetu robotike, automatizacije, softvera i tehnološkog razvoja, ubrzo ćemo doći do točke gdje će ovo biti nužno provesti u realnost, a ljudi će morati unaprijediti svoju svijest i svijetu vratiti ono što im se dalo.