Nedavna studija potaknula je široku raspravu o potencijalnoj vezi između izloženosti plastici i autizma, posebno se fokusirajući na bisfenol A (BPA), čestu komponentu u tvrdoj plastici. Navedeno istraživanje izazvalo je zabrinutost, ali ključno je razjasniti što ono zapravo otkriva, napisala je u komentaru za The Conversation profesorica Elisa Hill-Yardin, voditeljica Laboratorija Gut-Brain Axis na australskom Sveučilištu RMIT.
Problematični BPA
BPA, koji se koristi u spremnicima za hranu i piće, prisutan je u našem svakodnevnom životu desetljećima. Iako se općenito smatra sigurnim, slabo oponaša estrogen, što dovodi do dugotrajne zabrinutosti o njegovim potencijalnim utjecajima na zdravlje. Neke su zemlje zabranile BPA u dječjim bočicama, dok ga Australija postupno ukida iz upotrebe.
Autizam, neurorazvojni poremećaj, pak karakteriziraju izazovi u društvenoj komunikaciji i ponavljajuće ponašanje. Očituje se različito kod svakog pojedinca, s različitim stupnjevima ozbiljnosti i povezanim stanjima kao što su tjeskoba, poteškoće s motoričkim funkcijama i senzorni problemi. Iako je više od 1000 gena povezano s autizmom, točan uzrok ostaje uglavnom nepoznat, vjerojatno zbog složene interakcije više gena i čimbenika iz okoliša.
Što je istraživanje pokazalo?
Studija o kojoj je riječ, ispitala je mogući doprinos izloženosti BPA okolišu tijekom trudnoće. Znanstvenici su analizirali kohortu od 1074 australske djece, otkrivši da je kod njih 43 dijagnosticiran autizam u dobi od sedam do jedanaest godina, pri čemu su dječaci bili neproporcionalno pogođeni. Studija je uključivala prikupljanje uzoraka urina od trudnica za mjerenje razine BPA i analizu genskih promjena u krvi iz pupkovine povezanih s proizvodnjom estrogena.
Značajno otkriće bila je povezanost između visokih majčinih razina BPA i povećanog rizika od autizma kod dječaka s niskom aktivnošću aromataze, enzima povezanog s proizvodnjom estrogena. Međutim, zbog malog broja djevojčica s autizmom i niskom aktivnošću aromataze, zaključci studije ograničeni su na dječake.
Dodatno istraživanje
Osim istraživanja na ljudima, znanstvenici su unutar iste studije također proveli eksperimente na miševima koji su bili izloženi BPA u maternici. Ti miševi pokazali su povećana ponavljajuća ponašanja i smanjene društvene interakcije, uz promjene u amigdala regiji mozga, koja je ključna za obradu društvenih interakcija. Znanstvenici su sugerirali da visoke razine BPA mogu oslabiti aktivnost aromataze, utječući na proizvodnju estrogena i razvoj mozga kod miševa.
Međutim, savjetuje se oprez pri tumačenju Tih rezultata. Kao što primjećuje Hill-Yardin, ne možemo pretpostaviti da se ponašanje miša izravno prenosi na ljudsko ponašanje, a metodologija studije je varirala, s BPA-om koji se različito isporučivao u eksperimentima. Štoviše, doza BPA davana miševima bila je znatno viša od tipične razine izloženosti ljudi, napominje Hill-Yardin.
Studija zapravo ne utvrđuje BPA kao uzrok autizma, ali sugerira moguću interakciju gena i okoline gdje određene genetske varijacije mogu učiniti neke bebe osjetljivijima na učinke BPA. Unatoč tome, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdili ti rezultati.