Vatikan sigurno nije prvo mjesto koje vam pada na pamet kad pomislite na robote. No ovog se vikenda upravo u renesansnim palačama u središtu Rima, u uglednom društvu, raspravljalo o budućnosti robota.
Radionica pod imenom "Roboetika: Ljudi, strojevi i zdravlje" organizirana je pod pokroviteljstvom pape Franje i papinske Akademije za život.
Iako su na dnevnom redu bili i roboti, glavna je tema bila "što to znači biti čovjek i kako će izgledati buduće generacije ljudi". Naravno, raspravljalo se i o biomedicini te tehnici uređivanja genoma pomoću koje su, navodno, dvije kineske djevojčice postale imune na HIV.
Na samom početku radionice papa Franjo pročitao je "pismo čovječanstvu", u kojem je istaknuo paradoks između napretka i opreza oko stvaranja tehnologija bez razmišljanja o posljedicama na društvo.
Posebno je naglasio tehnologije koje bi trebalo dodatno proučavati, kao što su komunikacijske, nanotehnologija i biotehnologija te robotika.
Ljudi će postati svojevrsni roboti
No dok je papa Franjo pozivao na očuvanje čovječanstva i čovjeka u svjetlu tehnologije, potpuno drukčiji stav ima japanski profesor Hiroshi Ishiguro, najpoznatiji kao autor androida koji je njegova identična kopija.
Ishiguro je tako uvjeren da za 10 tisuća godina čovjek više neće biti stvoren od "krvi i mesa", već će nam se tijela razviti u nešto izdržljivije.
Naš je krajnji cilj u evoluciji dostizanje besmrtnosti zamjenom kosti i mesa anorganskim materijalima, istaknuo je Ishiguro te dodao kako je to logičan sljedeći korak ako ljudi žele živjeti u svemiru.
Predsjednik papinske Akademije nadbiskup Vincenzo Paglia takav koncept ne može prihvatiti.
Ne možemo razdijeliti tijelo i dušu. Tijelo je veoma važno za ljude jer kroz to tijelo volimo, prihvaćamo i komuniciramo s drugima, istaknuo je nadbiskup.
Međutim, Ishiguro ističe kako je nužno stvarati robote koji mogu izvršavati iste zadatke kao i ljudi.
Nemamo dovoljno mladih ljudi u Japanu. Mi smo izolirana zemlja, otok, naša je kultura drugačija. Strancima nije lako živjeti u Japanu. Upravo zbog toga toliko polažemo na stvaranje robota, istaknuo je Ishiguro te dodao kako japanska populacija sve više stari, a roboti bi mogli "uskočiti" i pomoći brinuti se za starije.
Roboti ne mogu imati ista prava kao i ljudi
Europska komisija objavila je prošle godine svoja stajališta o etici u znanosti i novim tehnologijama. U tom je dokumentu naglašena potreba za uspostavljanjem seta vrijednosti oko kojih bi se moglo organizirati društvo i nove tehnologije.
Također, naveli su kako roboti i umjetna inteligencija ne bi trebali imati samostalna prava, već bi se prema njima trebalo odnositi kao i prema drugoj tehnologiji.
No profesor Ishiguro još je jednom izazvao pozornost svojim stavom. On smatra da će ljudima biti prirodno davati određena prava robotima. Pogotovo kad roboti budu dio naše svakodnevice.
Kad robot postane partner ili družbenik, prijatelj, željet ćemo zaštititi to robota. Kao što dajemo određena prava životinjama, tako ćemo ih davati i robotima, uvjeren je profesor Ishiguro.
Profesorica Christiane Woopen sa Sveučilišta u Kölnu postavila je na kraju veoma dobro pitanje.
Ako se jednog dana roboti budu u potpunosti ponašali kao ljudi, kretali se poput ljudi, imali izraze lica poput ljudi, kako ćete odlučiti ima li on dušu ili ne? upitala je profesorica Woopen.
Koristimo ih jer smo mi bića koja mogu postaviti svoje ciljeve, koja mogu odabrati namjenu, koja mogu činiti dobro i loše, ali mi smo slobodna ljudska bića. I mislim da ne bismo smjeli robotima odobriti istu slobodu kao što mi imamo, rekla je na kraju profesorica Woopen.
Izvor: BBC