Videoigre postoje već godinama i oduševljavaju milijune ljudi diljem svijeta. Koliko je točno igrača videoigara odnosno gamera teško je reći. Pogotovo jer u današnje vrijeme svatko ima barem neku videoigru na svom pametnom telefonu.
No, znate li da je prvi uređaj koji bi se mogao smatrati začetkom gaminga patentiran još 1947. godine? Tada su Thomas T. Goldsmith Jr. i Estle Ray Mann predali zahtjev za patent za "interaktivnu elektroničku napravu" pod imenom "Katodna cjevna zabavna naprava". Tadašnja "igra" sastojala se od analognog uređaja koji je omogućio korisniku da kontrolira točku na ekranu kako bi simulirali radar i projektil koji je ispaljen na mete.
Smatra se da je prvu "videoigru" odigrao Berti the Brain, umjetna inteligencija osmišljena za igranje Tic-Tac-Toe odnosno "križić-kružić". No, kako je Bertie zapravo četiri metra visok uređaj temeljen na vakumskoj tehnologiji nije dugo potrajao. Rastavljen je nakon što je odradio svoje 1950. na Kanadskoj nacionalnoj izložbi.
Prvu igru "križić-kružić" na svojevrsnom računalu, a koju su mogli igrati ljudi, osmislio je 1952. godine Alexander S. Douglas. Nakon toga uslijedio je i "Tennis for Two" koju je 1958. godine osmislio William Higinbotham.
Da se razumijemo, radi se o videoigrama koje su bile izuzetno jednostavne, ali koje su utabale put za ono što mi danas smatramo videoigrama.
Prva igraća konzola koju su građani mogli kupiti i odnijeti kućama zvala se Magnavox Odyssey i lansirana je 1972. godine, a nakon toga je 1975. godine uslijedila Atarijeva Pong konzola. Od tad, do danas, u svijetu je lansirano više o 960 igraćih konzola, a najprodavanijom igraćom konzolom smatra se PlayStation 2 s prodanih više od 155 milijuna jedinica diljem svijeta.
Upravo je "Pong" jedna od najpopularnijih ranih videoigara i njen je komercijalni uspjeh potaknuo i druge kompanije koje su tako zapravo pokrenule industriju videoigara.
Prema posljednjim informacijama iz 2019. godine, na svijetu postoji više od 1,2 milijuna videoigara, što onih za računala, igraće konzole, mobilne uređaje ili pak interaktivne uređaje u igraonicama.
Videoigre igrale su se u svim dijelovima svijeta, ali i u svemiru. Naime, 1993. godine ruska raketa Soyuz TM-17 donijela je na Svemirsku postaju MIR videoigru Tetris, a kozmonaut Aleksandr A. Serebrov odigrao.
Vjerovali ili ne, najprodavanija videoigra dosad nije ni neka utrka ni neka pucačina već Minecraft, igra u kojoj igrači istražuju 3D svijet napravljen od blokova. Ovisno o tome kakav način igranja odaberu, igrači mogu razvijati vlastite svjetove ili jednostavno istraživati već postojeće. Koliko je Minecraft popularan, najbolje govori činjenica da je čak prihvaćen kao edukativan alat u školama.
Da videoigre mogu biti i kolekcionarski predmeti, najbolje govori podatak o Guinnessovom rekordu koji drži Antonio Monteiro iz Teksasa. Njegova kolekcija videoigara ima više od 20 tisuća primjeraka, među kojima su i igre od 2. do 8. generacije konzola i više od 100 uređaja na kojima ih se može igrati.
I za kraj nekoliko znanstvenih podataka vezanih uz videoigre. Iako su se liječnici i psiholozi godinama sporili oko toga kako videoigre utječu na mentalno stanje igrača, čini se da one nisu baš tako negativan utjecaj kako se možda na početku činilo.
Studije su pokazale kako igranje, primjerice, Tetrisa, može ublažiti ovisničke želje prema seksu, drogama i hrani. S druge strane, istraživanja su pokazala kako igranje videoigara potiče maštu te igrači češće imaju lucidne snove od onih koji ne igraju.
Osim toga, pandemija koronavirusa pokazala je da videoigre mogu biti izvrstan način za nošenje sa stresom, održavanje društvenih veza te stvaranje osjećaja zajedništva i u trenutcima potpune izolacije.
Zato, iskoristite dan i zaigrajte omiljenu videoigru. Naravno, umjereno.
