Kada se govori o prijevozu budućnosti, često se misli na hyperloop koji donosi jednostavnost i komociju putovanja vlakova te brzine rezervirane za zrakoplove. Hyperloop je baziran na magnetskoj levitaciji i vakuumskim cijevima te u teoriji nudi brzine veće od tisuću kilometara na sat.
Za tako nešto potrebna je infrastruktura, odnosno spomenute vakuumske cijevi koje treba postaviti, a trenutačno je teško predvidjeti koliko bi iznosio trošak njihova postavljanja i održavanja na nekoj većoj udaljenosti. Jedino je jasno kako je riječ o nevjerojatno velikom iznosu kojeg si teško tko trenutačno može priuštiti.
No ono što možemo očekivati je da će s vremenom troškovi padati, a tehnologija napredovati pa i hyperloop mogao postati realna opcija prijevoza.
Jedna od kompanija koja ulaže veliki novac u hyperloop je Virgin Group Richarda Bransona. Oni su, zajedno s DP Worldom (tvrtka u državnom vlasništvu Dubaija), vlasnici Virgin Hyperloopa, jedine kompanije koja je do sada izvršila testnu vožnju u hyperloopu s putnicima. Taj je test bio kratak, uz dosegnutu brzinu od 160 km/h, no s njime je Virgin htio pokazati da su na dobrom putu prema razvoju ovog prijevoznog sredstva.
No barem što se Virgin Hyperloopa tiče, čini se da ipak ne trebamo očekivati revoluciju u putničkom prijevozu jer je tvrtka promijenila svoje prioritete. Prema izvještaju Financial Timesa prošli su tjedan otpustili 111 zaposlenika i odlučili promijeniti fokus s putničkog prijevoza na teretni. Izvor iz tvrtke za FT rekao je kako tako veliki broj otkaza nitko nije očekivao.
Iz Virgin Hyperloopa kao razlog promjene fokusa istakli su trenutačnu situaciju s opskrbnim lancima koja se “dramatično promijenila” te promjene vezane uz pandemiju novog koronavirusa. Sada je cilj omogućiti logistiku, odnosno prijevoz tereta koja bi bio brz poput zrakoplova, uz trošak kamionskog prijevoza, a jasno je kako smo još godinama udaljeni od toga.