Osim plastike, naftnog zagađenja i masovnog turizma, prijetnja očuvanju mora je i zaostali ribolovni alat koji ugrožava morske organizme, upozorila je u četvrtak WWF Adria povodom Svjetskog dana oceana.
Konačno se posljedicama nezbrinute plastike počinje pridavati pozornost koju zaslužuje.
U WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode, fokusirali smo se na dio ovog otpada čiji se utjecaj manje vidi i razumije.
Radi se o zaostalom ili izgubljenom ribolovnom alatu koji je najsmrtonosniji oblik morske plastike jer nastavlja neselektivno hvatati ribe, zapletati morske sisavce, ptice, kornjače i morske pse.
Tako ih izlaže sporoj i bolnoj smrti iscrpljivanjem i gušenjem, rekao je Fabijan Peronja iz WWF Adrije.
WWF Adria kroz projekt „Ghost Gear“ (zaostali ribolovni alat) nastoji odgovoriti na ovaj izazov.
Provedeno mapiranje Jadrana ukazuje kako ovo nije samo globalni, već i nacionalni izazov jer je morsko dno uvelike prekriveno izgubljenim alatima što znatno doprinosi degradaciji morskog staništa i gubitku bioraznolikosti, upozoravaju u priopćenju.
Zaostali ribolovni alat smrtonosan je za čak 66 posto morskih sisavaca i 50 posto morskih ptica, a 90 posto riba koje se u njega zapletu i uginu ima i komercijalnu vrijednost.
Stručnjaci WWF-a i profesionalni ronioci provode redovite ronilačke akcije za uklanjanje ribolovnih alata iz odabranih područja u suradnji s lokalnim ribarima, vlastima i organizacijama, dodaje se.
Podižemo svijest o važnosti pravilnog odlaganja ribarske opreme i potičemo naše ribare da primjenjuju održive prakse. Edukacija i osvještavanje ribara, ali i šire javnosti, ključni su za prevenciju odlaganja novog ribljeg alata na dnu mora. Želimo osigurati da se ribarski alati pravilno koriste, održavaju i zbrinjavaju kako bi se smanjio gubitak opreme, naglasio je Peronja.
