Već smo navikli na digitalne živote i digitalnu ekonomiju, pa je li onda vrijeme i za digitalni suverenitet?

Pojam digitalnog suvereniteta širok je koncept koji uključuje snažnu i inovativnu ICT industrijsku bazu s visokom razinom kibernetičke sigurnosti.

Hrvoje Jurman Hrvoje Jurman | 05.01.2023. / 07:57

Krešimir Jurić (Foto: Setcor)

Strategija za budućnost i prosperitet Europske unije uključuje dva glavna faktora - jedan je zeleno gospodarstvo, a drugi je digitalizacija, odnosno digitalna ekonomija bez koje je danas nemoguć bilo kakav razgovor o gospodarskom napretku i razvoju. No prilikom razvoja digitalne strategije treba razmišljati, među inim, i o zaštiti i sigurnosti građana, mreže i infrastrukture, odnosno o tzv. digitalnom suverenitetu.

Kako je u razgovoru za Zimo objasnio Krešimir Jurić, direktor prodaje u Setcoru, sam pojam digitalnog suvereniteta širok je koncept koji uključuje snažnu i inovativnu ICT industrijsku bazu s visokom razinom kibernetičke sigurnosti te uz to štiti sposobnost EU-a da bude tvorac pravila i odluka, a ne samo usvojitelj, kada je u pitanju digitalizacija i to kako ona utječe na građane i tvrtke.

Slika nije dostupna INTERVJU Vedran Vujasinović: Zaštita podataka više nije opcija, već imperativ!

Podsjetio je i na prvu izjavu Ursule von der Leyen prije nego što je potvrđena predsjednicom Europske komisije 2019. godine, u kojoj je naglasila važnost ostvarivanja tehnološkog suvereniteta EU-a u ključnim područjima. Upravo s tim ciljem zaštite digitalnog suvereniteta Europska unija pokrenula je Digitalni kompas - program koji sadrži viziju i puteve za značajnim podizanjem stupnja digitalizacije EU-a u četiri glavne točke do 2030. godine. Riječ je o strategiji s definiranim ciljevima i područjima u kojima treba napredovati, a čijim će se ispunjavanjem ostvariti i digitalna suverenost u povezanom svijetu razvojem tehnoloških sposobnosti na način koji osnažuje ljude i poduzeća kako bi iskoristila potencijal digitalne transformacije.

Krešimir Jurić (Foto: Setcor)

Jurić naglašava kako je i Hrvatska nedavno donijela Strategiju digitalne Hrvatske 2032. godine:To je višesektorski akt koji je usklađen s temeljnim dokumentima i politikama Europske unije. U strategiji su definirana četiri cilja: razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo; digitalizirana javna uprava; razvijene, dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta te razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba.

Naglasak na edukaciji i ozbiljnijem pristupu kibernetičkoj sigurnosti

Za Lijepu Našu poseban naglasak treba staviti na edukaciju, u pogledu same digitalizacije, ali i ozbiljnijeg pristupa kibernetičkoj sigurnosti koji se često svodi na reakciju iz nužde kada se šteta već dogodila.

Glavni faktor u postizanju digitalnog suvereniteta jest digitalizacija javnog i privatnog sektora preko stručnih pružatelja ICT usluga koji imaju podatkovne centre na području Europe. Također, sve tvrtke koje djeluju na ovom području, bilo da je riječ o malim i srednjim poduzećima ili velikim kompanijama, morat će podići stupanj digitalizacije prema ciljevima EU-a.

Vlastiti podatkovni centri trebali bi jamčiti visoku razinu kibernetičke sigurnosti, no trenutačno pružatelji ključnih usluga, poput cloud usluga, sa sjedištem u Europi, imaju mali udio na tom tržištu. To nije dugoročno dobro za ostvarivanje digitalnog suvereniteta jer je EU zbog toga izložen sigurnosnim rizicima te ograničava potencijal ulaganja u europsku digitalnu industriju. Može se očekivati da će EU intenzivirati ulaganja i poticati razvijanje podatkovnih centara na europskom tlu. Sukladno tome, neeuropski pružatelji usluga trebat će se prilagoditi okviru digitalnog suvereniteta kako bi djelovali u Europi. 

Razvoj tehnologije i digitalizaciju društva, koja nam olakšava život, prate i negativne posljedice u vidu porasta prijetnji od kibernetičkih napada. Jasno je kako će takvih napada biti sve više, kao što će i kibernetički kriminalci pronalaziti nove načine za izvršavanje napada, a pogotovo će biti ugrožena kritična infrastruktura, među inim i zbog situacije izazvane ratom u Ukrajini.

Slika nije dostupna Evo što je to točno cloud i zašto je sigurniji od tradicionalnih rješenja

Krešimir Jurić objasnio je što Europska unija, a time naravno i Hrvatska, kao i individualni korisnici mogu napraviti kako bi se zaštitili: Kako bi Europa bila stabilna u digitalnoj suverenosti i poslovanja sigurna u svome radu, važno je da države članice imaju razvijene nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti, ali isto tako da i privatni pružatelji ICT usluga koriste najbolju tehnologiju i cjelovit pristup kako bi zaštita bila na najvećoj mogućoj razini. Što se tiče privatnih korisnika, važno je koristiti antivirusni softver, redovito ažurirati sustave na uređajima te imati dvostruku autentifikaciju za mail, društvene mreže i bankovne i cloud račune.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti