Zabrinjavajući podaci: Sve mlađa djeca koriste internet, a ne prepoznaju opasnost niti se znaju zaštititi

Najčešće povrede privatnosti djece događaju se u obitelji i institucijama, najčešće zbog objava na društvenim mrežama i mrežnim stranicama te u medijima.

Martina Čizmić | 28.01.2019. / 16:06

Privatnost djece na internetu (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)

Ured pravobraniteljice za djecu je tijekom 2017. godine zaprimio 1573 prijava pojedinačnih povreda prava djece, najčešće povrede privatnosti djece događaju se u obitelji, institucijama i medijima, a sve mlađa djeca sudjeluju u rizičnom ponašanju na internetu, zaključeno je u ponedjeljak na stručno-edukativnom skupu na temu zaštite osobnih podataka djece u digitalnom dobu.

Povodom Europskog dana zaštite osobnih podataka, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) održala je stručno-edukativni skup, kojim želi podići svjesnost o važnosti zaštite osobnih podataka i privatnosti na Internetu, s obzirom da se preko 250 milijuna ljudi u Europi svakodnevno koristi Internetom.

Izuzetno je važno da svi izvršitelji usluga koji obavljaju prikupljanje osobnih podataka budu svjesni da moraju poduzimati ključne mjere kojima će osigurati najvišu razinu zaštitu osobnih podataka svih građana, s osobitom pažnjom na zaštitu podataka djece i mladih, rekao je ravnatelj AZOP-a Anto Rajkovača.

Djeca su ranjiva jer često nisu svjesna opasnosti interneta

Djeca su prepoznata kao osobito ranjiva skupina, jer često nisu svjesna opasnosti kojima se izlažu kada odaju svoje osobne podatke, ne znaju se pravilno zaštititi, ali ni informirati o sigurnosti.

Zamjenica pravobraniteljice Ivana Buljan Ajelić istaknula je kako su u 2017. godini zaprimili 1573 prijava pojedinačnih povreda prava djece u svim područjima. Prijave najčešće podnose roditelji i djeca, ali i predstavnici odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova, agencija i trgovačkih društava te ostali građani.

Najčešće povrede privatnosti djece događaju se u obitelji i institucijama, najčešće zbog objava na društvenim mrežama i mrežnim stranicama te u medijima.

Privatnost djece u medijima često je ugrožena u sklopu različitih javnih aktivnosti političara (leci, promotivni filmovi, mrežne stranice), senzacionalističkim i neprimjerenim izvještavanjem medija o djeci žrtvama nesreća ili nasilja, nestaloj djeci, ali i uz organiziranje pojedinih humanitarnih akcija.

Sve te situacije posljedično mogu dijete izložiti negativnim reakcijama okoline, jer je ono izloženo komentarima i vrednovanju javnosti.

Medijima: Ne objavljujte informacije o djetetu ako mogu naštetiti njegovu najboljem interesu

Preporuka Ureda pravobraniteljice medijima je, čak i kada je roditelj suglasan s objavljivanjem fotografija i informacija o djetetu, da se u medijima te informacije ne objave ako mogu naštetiti najboljem interesu djeteta.

Zlostavljanje djece putem interneta najčešće se događa putem društvenih mreža, najviše Facebooka putem kreiranja lažnih profila ili neprimjerenog kontakta sa starijim osobama, besplatnim aplikacijama za poruke te na raznim stranicama za razgovor sa strancima, odnosno "chatrooma".

Anita Matijević i Davor Hrestak iz Ravnateljstva policije upozorili su da sve mlađa djeca sudjeluju u rizičnom ponašanju na internetu, čak i osmogodišnjaci.

Načelnik Službe za nadzor i Središnji registar AZOP-a Igor Vulje kazao je kako u Hrvatskoj ne postoje specifični napadi gdje bi djeca bila cilj, te da su djeca u Hrvatskoj najčešće kolateralne žrtve određenih europskih trendova s obzirom na to da Internet ne poznaje granice.

Opća uredba o zaštiti podataka obvezujuća za sve članice EU

Podsjetio je da je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) na snagu stupila u svibnju 2018. i obvezujuća je u svim članicama EU-a, kao i za sve međunarodne pružatelje usluga koji djeluju na području Unije. Njome se propisuje izricanje novčanih kazni prekršiteljima, te se izbjegavaju pravne nacionalne različitosti u Europi, što je pozitivno za sigurnost djece na internetu.

Načelnica Službe za međunarodnu suradnju, europske i pravne poslove Sanja Silaj Zeman istaknula je kako je GDPR prepoznao potrebu da se uredi pravo djece da samostalno budu korisnici usluga informacijskog društva kada su stariji od 16 godina. Države članice imale su mogućnost spustiti tu granicu na dob od 13 godina, ali Hrvatska je ostala na dobi od 16.

(Hina)

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti