Zagrebačka znanstvenica razvila rješenje koje bi moglo dovesti do revolucije u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji

Znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković osmislila je kako tekuće ulje pretvoriti u čvrsto stanje, a za takvo rješenje zainteresirani su u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.

Informer | 03.01.2021. / 08:47

Nataša Šijaković Vujičić
Nataša Šijaković Vujičić (Foto: DNEVNIK.hr)

 Nakon godina istraživačkog rada na spojevima koja mogu izgelirati različita otapala znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković otkrila je formulu koja bi mogla dovesti do revolucije u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Tu bi revoluciju trebali proizvesti njezini gelatori tekućih ulja.

Oni izazivaju skrutnjavanje bilo kojeg tekućeg ulja, dakle prevode ga iz tekućeg u čvrsto stanje pri 0,025 posto, što je izuzetno malo. Tada smo krenuli s istraživanjima i primijetila sam da imaju svojstvo koje je vrlo važno za bilo kakvu primjenu, a to je da se sami obnove nakon što im bilo kakvim mehaničkim protresanjem uništite strukturu. To znači da bi u prijevozu inače naši drugi gelatori stradali, a ovi su specifični upravo po tome što bi bili podatni za primjenu u bilo kojoj industriji, objašnjava Nataša Šijaković Vujičić, s Instituta Ruđer Bošković.

A u potragu za gelatorom ulja krenula je kada je otkrila, pretražujući radove i patentnu literaturu, da ne postoji rješenje koje bi zamijenilo palminu mast.

U svakom drugom proizvodu koji nas okružuje na polici, znači nekakva prerađena pakirana hrana sadrži palmino ulje i jednu od frakcija palminog ulja. Pokazalo se da zasićene masti kojih ima jednostavno previše u palminom ulju su i važne jer daju tu teksturu, taj okus na koji su potrošači navikli, međutim ujedno ih je svjetska zdravstvena organizacija povezala s problemima krvožilnog sustava, dijabetesa, itd, dodaje Šijaković Vujičić.

Prehrambena je industrija stoga krenula u potragu za zamjenom, a tu je zamjenu u gelatorima ulja otkrila znanstvenica Nataša.

informer, 2612 informer, 2612 (Foto: Nova TV)

Trenutno zadovoljavamo sve što oni žele da u tim proizvodima bude zastupljeno. Pokušali smo kontaktirati proizvođače hrane. Prvo sam to napravila u Hrvatskoj i oni su pokazali odmah interes. Dakle, to je nevjerojatno – ono – konačno, netko ima rješenje. Super, pojašnjava.

S oduševljenjem su reagirale i svjetske prehrambene tvrtke o kojima Šijaković Vujičić, zbog zaštite podataka ne može govoriti. A koliko su njezini gelatori značajni dokazuju na primjeru zamjenskog margarina koji su napravili, a koji sadrži 30 posto manje zasićenih masti.

Kad rade margarin oni svjesno stavljaju 30 posto zasićenih masnoća samo zato da bi uljnu fazu, suncokretovo ulje sa svim dodacima i vodenu fazu povezali u nešto što bude mazivo. Mi smo to napravili tako da nema uopće dodatka zasićenih masti nego smo uzeli izvorno suncokretovo ulje, vodu, dodali smo što već dodaju, to ne mogu reći, u smislu nekakvih dodataka kiselina, soli itd, i s malo našeg gelatora – 0,02 posto uspjeli smo povezati te dvije faze i dobiti zdraviji namaz, objašnjava.

Slijedi ispitivanje opsega proizvoda koji bi gelatorima mogli biti obuhvaćeni, no već sada znaju da ogroman potencijal leži i u kozmetičkoj industriji.

Razlog je taj da kozmetički proizvodi sadrže od 15 do 20 posto razno raznih aditiva. Mi tu možemo zamijeniti te velike količine aditiva koji se dodaju s puno manjom količinom jednog spoja koji bi onda praktički bio rješenje pet u jedan gdje bi onda on zamijenio niz drugih spojeva. I to je njima izuzetno interesantno, kaže Šijaković Vujičić.

Osim toga ulazak na kozmetičko tržište puno je lakši jer sigurnosni certifikati stoje 22 tisuće eura, dok je onaj za ulazak na tržište prehrambene industrije puno skuplji.

Radi se o tome da one za prehrambeno tržište stoje čak 300 tisuća eura koje je potrebno uložiti da bi jedan aditiv registrirali na listi pri Agenciji koja se bavi kontrolom aditiva u prehrani, ali bi se isplatilo, dodaje.

Isplatilo bi se jer je interes industrije, kao što je već i rečeno, ogroman. No za istraživače s Instituta Ruđer Bošković sada slijedi period dobivanja dozvola, koji traje godinu dana. Za to vrijeme ne miruju već smišljaju poslovni plan, odnosno način na koji prikupiti sredstva i komercijalizirati gelatore. Krenuli su s prijavom na Zagreb Connect, gdje su se u konkurenciji od 18 timova, pokazali kao najbolji te osvojili nagradu od 150 tisuća kuna. Ali i prikupili važna poduzetnička znanja jer poslovni i znanstveni dva su različita svijeta.

Gdje je nama ipak dozvoljena ta sloboda. Sloboda razmišljanja, pokušaj – pogreška, pokušaj-pogreška. U poslovnom svijetu stvari jednostavno moraju biti napravljene i moraju funkcionirati. Mislim da bi ovo znanje koje sam stekla na Ziceru, i kolege koje su bile tamo, a bili je dosta znanstvenika, bi trebalo omogućiti svima jer bi na taj način mi svi bili kompetitivniji, kaže Šijaković Vujičić.

Sa znanošću koja industriji donosi rješenja kakvo je otkrila znanstvenica Šijaković Vujičić nema sumnje da bi domaće gospodarstvo bilo puno konkurentnije. A dugoročno ona uistinu ima velike planove.

Bilo bi zanimljivo izgraditi tvornicu u Hrvatskoj, ali to tek za nekoliko godina kada bi zaradili, odnosno imali dobiti. Onda bi bilo interesantno ovdje ostaviti i sintezu i pripravu spojeva. No u tom trenutku ja više ne bih bila dio toga, nego bih dalje tražila nova rješenja, otkriva.

Jer ona je istinski inovator koji svojim znanjem želi doprinijeti boljitku industrije i društva kao takvog. A krčiti put znanosti u poduzetnički svijet u Hrvatskoj je sve samo ne lagan posao jer nam u tome kronično nedostaje novca. I usprkos nedostatku sredstava ova znanstvenica od svog otkrića nije odustajala. Sada ju čeka još zadnji sladak zadatak – plasman gelatora na tržište. U uspjeh ne sumnjamo.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti