Zbog globalnog zatopljenja mijenja se način na koji raste drveće

Globalno zatopljenje mijenja način na koji raste drveće, pokazuje novo istraživanje američkih znanstvenika.

Hina | 28.03.2023. / 11:34

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Istraživači koji proučavaju rast drveća u sjeverozapadnom Ohiju kažu da je čitavo stoljeće globalnog zatopljenja produljilo i njihovu godišnju sezonu rasta u prosjeku za mjesec dana, piše BBC.

Znanstvenici sa Sveučilišta Ohio usporedili su svoja nedavna opažanja s detaljnim bilješkama koje je lokalni poljoprivrednik počeo voditi još u 19. stoljeću.

Kažu da istraživanje ukazuje na to u kolikoj će se mjeri različite vrste drveća uspješno nositi s budućim klimatskim promjenama.

U razdoblju između 1883. i 1912. poljoprivrednik Thomas Mikesell je u svome rodnom gradu Wauseonu u Ohiju vodio vrlo pedantne bilješke o rastu lokalnog drveća, o oborinama i o temperaturi.

Od industrijske revolucije koja je počela prije otprilike 200 godina naš se planet zagrijao za 1,1 Celzijeva stupnja.

Šuma, ilustracija Šume u planinama nestaju alarmantnom brzinom: Sječa, požari i prenamjena u poljoprivredna zemljišta ugrožavaju cijeli ekosustav

S obzirom na to da se većina promjena dogodila u posljednjih nekoliko desetljeća, istraživači ističu kako su Mikesellova opažanja gotovo jedinstven skup podataka o događajima prije globalnog zatopljenja i mogu se usporediti s modernim vremenima u kojima živimo.

Glavna autorica studije, profesorica Kellen Calinger-Yoak, putovala je u Wauseon u proljeće i jesen između 2010. i 2014. gdje je pratila razvoj i rast sedam različitih vrsta drveća.

'Lišće se na granama održalo 15 posto dulje'

Zaključila je da se lišće na granama stabala uspjelo održati 15 posto dulje nego u Mikesellovo vrijeme.

Stvari nisu onakve kakve su bile, stubokom su se izmijenile, rekla je Calinger-Yoak. Produljenje vegetacijske sezone za čitav mjesec golemo je kada govorimo o prilično kratkom razdoblju u kojemu su te promjene vidljive.

Razne vrste drveća reagirale su na više temperature na različite načine - većina ih je zadržala zelenu boju lišća do duboke jeseni, no neka su stabla ranije propupala.

Drveće je ključno za apsorpciju ugljičnog dioksida iz atmosfere koji zagrijava planet, a istraživači kažu da dulja vegetacijska sezona, odnosno razdoblje rasta drveća vjerojatno znači da su ga apsorbirali više nego što je uobičajeno. Istodobno upozoravaju da više, promjenjive temperature mogu opteretiti stabla na dosad nepoznat način.

Razne vrste drveća različito su reagirale na više temperature pa prof. Calinger-Yoak smatra da je potrebno provesti dodatna istraživanja kada je posrijedi utjecaj sadnje drveća na smanjenje klimatskih promjena.

Nastojimo postići to da loše učinke globalnog zatopljenja svedemo na minimum i učinimo ih manje pogubnima. Još ne znamo koliku korist u budućnosti možemo imati od postojećeg drveća i od potencijalne sadnje većeg broja stabala - to je doista važno, rekla je.

Slika nije dostupna Tri države s najviše prašuma osnovale savez za očuvanje šumskog pokrova: "Imamo iste izazove i iste mogućnosti da budemo rješenje"

Kada razmišljamo o relativno jeftinoj strategiji ublažavanja posljedica globalnog zatopljenja, smatramo da je sadnja velikog broja stabala koja apsorbiraju CO2 iz zraka doista dobra strategija, no da biste se angažirali na takvoj aktivnosti morate imati i dokaze o koristi koja iz toga proizlazi."

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti