Proxima b je Zemlji najbliži poznati planet koji kruži oko druge zvijezde, Proxime Centauri, udaljene oko četiri svjetlosne godine od nas. Teoretiziralo se da takav svijet postoji desetljećima prije nego što je konačno uočen 2016. godine kako kruži mnogo bliže oko zvijezde crvenog patuljka, nego što planet Merkur kruži oko našeg Sunca. Toliko blizu, zapravo, da godina na Proximi b traje samo 11 zemaljskih dana. Važno je istaknuti da to znači i da je taj, od Zemlje ne tako daleki svijet, plimno zaključan sa svojom matičnom zvijezdom (baš kao što je to slučaj Mjeseca i Zemlje).
Drugim riječima, jedna strana Proxime b uvijek je okrenuta prema zvijezdi, a njezina suprotna hemisfera je uvijek u tami. To je vjerojatno slučaj ne samo na Proximi b, već i na milijunima ili čak milijardama planeta u našoj galaksiji.
Navedena područja vječnog dana i noći na Proximi b možda su prevruća ili previše smrznuta da bi bilo što tamo preživjelo, no granični prostor između mogao bi biti dovoljno umjeren da bude nastanjiv ili čak ugodan, pretpostavljaju mnogi astronomi. Ta se nastanjiva zona na takvim planetima među astronomima još popularno zove i "terminator" zona.
Ključni su planeti s ne previše vode
Koji bi planeti u našoj galaksiji mogli imati takve nastanjive zone, nešto je čime se bavi najnovija studija koja će se pojaviti u nadolazećem izdanju znanstvenog časopisa Astronomical Journal.
Tim znanstvenika predvođen Anom Lobo iz CalTecha, u navedenoj studiji otkriva da su stjenoviti svjetovi, s ne previše vode na površini i koji su plimno vezani za crvene ili M-patuljaste zvijezde, vjerojatno najbolji kandidati za život u njihovim terminator zonama. Ta nadolazeća studija podupire pretpostavku da je terminator zona plimno zatvorenih svjetova mjesto vrijedno pažnje za potragu za izvanzemaljskim životom.
Znanstvenici su koristili klimatske modele kako bi otkrili da je manje vjerojatno da će takozvani "vodeni svjetovi", gdje je površina planeta u velikoj mjeri prekrivena oceanom, stvoriti nastanjivu zonu sumraka. Takvi planeti imaju nadimak "očne jabučice", jer bi tamni, središnji ocean okrenut prema suncu mogao biti okružen smrznutim, bijelim kružnim područjem morskog leda koje se približava terminatoru, zbog čega cijela dnevna strana nalikuje oku.
Znanstvenici isto tako smatraju da su egzoplaneti s ograničenom vodom češći od svjetova koji obiluju vodom. Stoga, nastanjivost terminatorske zone može predstavljati značajan udio nastanjivih M-patuljastih planeta, pišu autori spomenute studije.
Njihovi podaci također otkrivaju da plimno zatvoreni mokri svjetovi mogu izgubiti vodu zbog smrzavanja na noćnoj strani ili zbog vodene pare u atmosferi dnevne strane, koja doslovno odluta u svemir. Tako bi s vremenom vodeni svijet mogao izgubiti dio svoje vlage, zbog čega bi njegova terminator zona bila vjerojatnije umjerena i nastanjiva.
Čeka se pomoć NASA-inog teleskopa James Webb
Kad je riječ o ranije spomenutoj Proximi b, astronomi napominju da moraju prikupiti više promatranja kako bi počeli otkrivati kakvi su uvjeti na površini tog egzoplaneta. Moguće je da je prekriven planetarnim oceanom, ili da je davno izgubio svu vlagu u svemiru. Naravno, moguće je i nešto između te dvije opcije.
Studija sugerira da će atmosfere sličnih svjetova vjerojatno biti oblačne ili maglovite, što će ih činiti teškim za promatranje i proučavanje, iako bi mogla postojati razdoblja vedrog neba koja bi astronomima pružila prozor da dublje prouče te intrigantne egzoplanete, osobito pomoću NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb.
Očekujemo da će buduće studije koje istražuju širi raspon konfiguracija kopnenih planeta, posebice one koje koriste buduće generacije površinskih i ledenih modela, pronaći širok raspon scenarija nastanjivih terminator zona, zaključuju autori nove studije.
Drugi i ne manje bitni faktori
Nažalost, postoje i druga razmatranja izvan zemaljskih vremenskih uvjeta, koja određuju potencijal za život na planetima oko crvenih patuljastih zvijezda, poput primjerice svemirskog vremena.
Te stare zvijezde imaju gadnu naviku bljeskati više od mlađih, većih zvijezda poput našeg sunca. To znači da planeti koji kruže u bliskoj orbiti u naseljivoj zoni mogu biti redovito zasuti sterilizirajućim dozama zračenja s tih zvijezda. Prema nekim promatranjima, čini se d aje to slučaj i s Proximom b.
Život na plimno zatvorenom planetu gdje su vremena mjesta tako može biti doista čudan. Može zahtijevati život iza neke robusne zaštite od zračenja veći dio vremena, ili čak razvijanje biološke sposobnosti odupiranja povremenim visokim dozama X-zraka i gama zraka. Stoga ne bi trebalo biti posve iznenađujuće ako prvi ortkriveni oblici izvanzemaljski života u svemiru budu možda superotporni tardigradi- ili neki slični, jednostavni, ali superotporni organizmi.
Izvor: Cnet