Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) predstavili su u utorak na FER-u prvi združeni sveučilišni diplomski studij "Biomedicinsko inženjerstvo" u Hrvatskoj.
Nositelj studija je FER, a u izvođenju programa sudjelovat će i nastavnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (MEF).
Voditelj novoga združenog studija Biomedicinskog inženjerstva, akademik Sven Lončarić istaknuo je da je riječ o prvom takvom studiju u Hrvatskoj. Biomedicinsko inženjerstvo je važno jer se radi o području koje se bavi razvojem novih proizvoda, novih uređaja i novih kliničkih usluga koje služe za prevenciju, dijagnostiku i liječenje bolesti, dodao je.
Ocijenio je da je to - zbog starenja stanovništva, sve težih kroničnih bolesti i financijskih problema - danas u cijelom svijetu veliki izazov za zdravstvene sustave svih zemalja.
Nove tehnologije i znanost trebaju pridonijeti rješavanju tih problema na korist pacijenata i cijeloga stanovništva, napomenuo je Lončarić.
Novi diplomski studij traje dvije godine, a mogu ga upisivati studenti koji su završili prijediplomske studije na tehničkim fakultetima. Završetkom studija stječe se sveučilišna kvalifikacija magistar inženjer biomedicinskog inženjerstva, dodao je.
Veliki iskorak u hrvatskom edukacijskom i zdravstvenom sustavu
Lončarić je napomenuo da će prvi naraštaj studenata studij početi u idućoj akademskoj godini te naglasio da je na dosadašnjim promocijama bilo veliko zanimanje studenata za studij premda je sadašnja upisna kvota 30 mjesta.
Ljudi s tom kvalifikacijom mogu raditi u poduzećima koja se bave razvojem novih uređaja i proizvoda te softverskih proizvoda, napomenuo je i dodao da studij, uz ostalo, obuhvaća i primjenu umjetne inteligencije u analizi zdravstveno-tjelesnih podataka.
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu Boris Brkljačić ocijenio je da je studij "veliki iskorak" u hrvatskom edukacijskom i zdravstvenom sustavu. Profil stručnjaka koji će se obrazovati bit će iznimno važan i u radiologiji, radio terapiji, kirurgiji te internoj medicini, rekao je.
Dekan FER-a Vedran Bilas napomenuo je da se biomedicinsko inženjerstvo u Hrvatskoj proučava već pedesetak godina na FER-u i FSB-u, a brojni su projekti i u suradnji s biomedicinskim područjem. Uvođenje ovog studija je daljnji iskorak, ocijenio je i dodao da je važno dugogodišnje iskustvo koncentrirano u novi studijski program.
Ocijenio je da će na taj način biti omogućena modernizacija hrvatskoga sustava diplomskih studija. Računamo na to da će ovaj studij upisivati i strani studenti te da će se izvoditi na engleskom jeziku, rekao je dekan FER-a.
Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zdenko Tonković napomenuo je da se i na njegovu fakultetu desetljećima razvijaju područja iz biomedicinskoga inženjerstva koja su upravo ušla u program novoga studija.
To su ponajprije područja biomehanike, razvoja novih materijala konstruiranja, proizvodnih tehnologija, razvoja eksperimentalnih metoda, numeričkih metoda i računalnih simulacija te robotike u medicini, dodao je.
Nakon dvogodišnjeg studija - kvalifikacija mag.ing. biomeding
Uvođenjem novog studija studenti u Hrvatskoj prvi put će moći steći kvalifikaciju "magistar inženjer/magistra inženjerka biomedicinskog inženjerstva", s pripadajućim stručnim nazivom "mag. ing. biomeding".
Prvi naraštaj studenata bit će upisan u akademskoj godini 2024./2025., a upisna kvota na ljetnom roku je 30 studenata. Magistri inženjeri zapošljavat će se u poduzećima koja se bave razvojem, prodajom i potporom biomedicinskim proizvodima te u privatnim i javnim zdravstvenim institucijama.
Studijski program traje dvije godine, a završava stjecanjem 120 ECTS bodova te izradbom i obranom diplomskog rada. Konkurentan je odgovarajućim studijima drugih svjetskih sveučilišta.