Ostaci pronađeni u grobnici na sjeverozapadu Španjolske vjerojatno pripadaju biskupu Theodemiru iz 9. stoljeća za kojeg se vjeruje da je pomogao u stvaranju Camino de Santiaga, jednog od najpopularnijih kršćanskih hodočašća, pokazalo je novo istraživanje.
Kombinacija analize kostiju, datiranja ugljikom, analize stabilnih izotopa i testiranja DNK dala je podatke koji "podržavaju mogućnost" da ljudske kosti pronađene 1955. pripadaju biskupu Theodemiru, navodi se u radu objavljenom u časopisu "Antiquity".
Usmena predaja, kasnije zapisana, kaže da je Theodemir otkrio grobnicu svetog Jakova Apostola između 820. i 830. godine nakon božanskog otkrovenja u današnjem Santiagu de Composteli, glavnom gradu regije Galicije.
Vijest o otkriću stigla je do kralja Alfonsa II iz susjedne regije Asturije, koji je sa svojim dvorom došao iz Ovieda do Santiaga.
Kraljevsko hodočašće od 146 km uspostavilo je ono što je danas poznato kao najstariji put kojim su se služili hodočasnici Camina ili Puta svetog Jakova.
O Theodemirovom postojanju vodile su se žestoke rasprave sve do 1955., kada je španjolski arheolog Manuel Chamoso Lamas ispod katedrale u Santiagu de Composteli otkrio nadgrobnu ploču s njegovim imenom. Prvo istraživanje kostiju zaključilo je da vjerojatno potječu od starijeg odraslog muškarca, ali tri desetljeća kasnije nova procjena temeljena na fotografijama nalazišta ocijenila je da pripadaju ženi u dobi između 50 i 70 godina.
Najnovija studija, koju je vodio Patxi Perez-Ramallo s Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju, kombinirala je različite analitičke metode u pokušaju da ponovno stvori životnu priču osobe čiji su ostaci pronađeni.
Datiranje ugljikom-14 pokazuje da je osoba umrla nakon 45. godine života, a značajke kostiju sugeriraju da je imala slabu građu i da je malo fizički radila tijekom života, što je u skladu sa stilom života visokog svećenstva u tom razdoblju.
Perez-Ramallo je za El Pais rekao da postoji "98 posto vjerojatnosti da je riječ o Theodemiru".
