Sve veće negativne posljedice klimatskih promjena na šumarstvo i drvnu industriju

Nema vrste drveća u Hrvatskoj koja nije napadnuta nekim novim štetnikom koji se prije nije pojavljivao, što je posljedica klimatskih promjena.

Hina | 28.08.2024. / 08:48

Šuma, ilustracija (Foto: Getty Images)

Posljedice klimatskih promjena sve su vidljivije i u sektoru šumarstva, a osim sve češćih oluja i požara, tu su i novi nametnici koji ugrožavaju populacije hrasta i jasena, što se sve skupa negativno reflektira i na drvnu industriju, rečeno je u utorak na konferenciji Drvna sirovina.

Direktor sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama Krešimir Žagar je upozorio da u zadnjih desetak godina nema vrste drveća u Hrvatskoj koja nije napadnuta nekim novim štetnikom koji se prije nije pojavljivao, što je posljedica klimatskih promjena, ali i globalnog ubrzanog prometa gdje štetnici dolaze s jednog kraja svijeta na drugi.

Sadnja drveća Sadnja drveća na pogrešnim mjestima zapravo pogoršava klimatske promjene

Izdvojio je pojavu hrastove mrežaste stjenice koja je prisutna u cijeloj Hrvatskoj, došla je iz Sjeverne Amerike, a napada sve vrste hrastova te izaziva njihovo fiziološko slabljenje.

Tako kroz nekoliko godina može doći do sušenja velikog broja hrastova, koji su najpoznatija i najvrijednija vrsta drveća u Hrvatskoj, što bi naravno za posljedicu imalo i velike ekonomske štete i probleme drvnoj industriji.

Velik problem predstavlja i gljiva halara koja je u Europu stigla iz Kine, napada jasen te također izaziva sušenje, a postoji prijetnja da će Hrvatska kroz nekoliko godina u potpunosti ostati bez populacije tog drveća, upozorio je Žagar.

Tu su i sve prisutnije oluje, pri čemu je ona u srpnju prošle godine "praktički poharala" cijelu Hrvatsku te prouzročila velike štete, pa tako i na hrastu lužnjaku u Spačvanskoj šumi. Također, velik problem predstavljaju i veliki požari, koji se također mogu povezati s klimatskim promjenama.

Izazov s kojim se sektor šumarstva suočava zadnjih nekoliko godina je i nedostatak radne snage, s obzirom da je riječ o zanimanju koje podrazumijeva težak fizički rad, a i jedno je od najopasnijih, rekao je Žagar.

Tropska šuma Šokantno otkriće: Tropske šume mogle bi se toliko zagrijati da bi sve lišće moglo početi umirati

Niske cijene

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Zdenko Bogović također je apostrofirao katastrofalne posljedice lanjske oluje na području Slavonije. 

Došli smo u situaciju, zbog prevelike količine sirovine na tržištu, da i iz naših šuma sirovina ne može naći mjesto na tržištu po normalnim tržišnim cijenama, izjavio je Bogović.

Nada se da će se to u dogledno vrijeme promijeniti, pri čemu smatra da država treba iznaći modele da ta sirovina završi u domaćoj drvnoj industriji.

Što se tiče ogrjeva za građanstvo, Bogović kaže da je tu situacija povoljna i da sirovine ima u izobilju, pri čemu bi i cijene trebale biti povoljnije no prošlih godina.

Amazonska prašuma, ilustracija Poražavajući podaci: U 2022. godini ostali smo bez netaknute prašume veličine Švicarske

Bjelin grupacija, poznata po proizvodnji parketa i podova, u Hrvatskoj broji šest tvornica, a kako je izjavio predsjednik Uprave Bjelin industries Hrvatska Robert Žulj, stanje na tržištu je dosta izazovno, prvenstveno u pogledu cijena, koje su za razliku od prošle godine "dosta niske".

Najviše su pogođene cijene parketa, to jest podova, jer su skladišta u Europi puna, a s obzirom na određenu stagnaciju u izdavanju novih građevinskih dozvola, posebice u Njemačkoj, nema naznaka da će se te zalihe početi smanjivati. No, napominje Žulj, to toliko ne utječe na Bjelin grupaciju koja je više orijentirana na tržišta Skandinavije i SAD-a gdje je situacija drugačija, a kompanija je također počela otvarati i neka tržišta u Aziji.

Za Požgaj grupu ova godina u "granicama normale"

Požgaj grupa u Hrvatskoj broji četiri proizvodna pogona, a generalni direktor te tvrtke Nikola Požgaj kaže da 90 posto finalnih proizvoda od drveta, poput parketa i dijelova namještaja, završava na europskim tržištima. 

Slika nije dostupna Glad za sirovinama uništava svjetske šume, a životinjama i ljudima oduzima šansu za život

Iako je izvoz slabiji za 20-30 posto u odnosu na rekordne godine, prostor za prodaju za "manje igrače" uglavnom postoji.  Stoga, Požgaj ocjenjuje da je ova godina "u granicama normale" jer nema značajnijeg pada u odnosu na "normalne" godine, već samo u odnosu na rekordnu 2022.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti