Kineska lunarna misija sonde Chang'e-6 pokazala je znanstvenu moć Pekinga, ali i pokrenula bujicu dezinformacija usmjerenih na SAD, što je znak gorkog rivalstva između dviju nacija u svemiru.
Kina je prije dva tjedna proslavila povratak na Zemlju sonde Chang'e-6, s povijesnim prvim uzorcima donesenim s 'tamne strane' Mjeseca.
Ova misija, jedna od najambicioznijih koje je Kina izvela u svemiru, međutim, oživjela je stare teorije zavjere o slijetanju na Mjesec američkih lunarnih misija Apollo.
Digitalna istražna jedinica AFP-a analizirala je niz objava na kineskim društvenim mrežama. Neki sugeriraju da je Apollo 11, povijesna misija koja je omogućila prvom čovjeku da hoda po Mjesecu 1969. godine, bila inscenirana.
Istraživači strahuju da će ove lažne informacije potaknuti antiameričke osjećaje u Kini, koja sada namjerava preuzeti vodstvo u svemirskom sektoru ispred Sjedinjenih Država.
Još jedan primjer dezinformacija koje kruže Kinom, kada je nacionalna svemirska agencija objavila fotografiju kineske zastave postavljene na mjesečevoj površini, korisnici X-a usporedili su je s fotografijom američkog astronauta Harrisona Schmitta na Mjesecu iz 1972. i sugerirali da je fotografija namještena.
Ovi korisnici interneta tvrdili su da je američka zastava fotografirana kako "lebdi" na vjetru - što je nemoguće na Zemljinom prirodnom satelitu - dok je NASA objasnila da je koristila vodoravnu upornu šipku kako bi bila ravna.
Nedvojbeno postoji rivalstvo između Sjedinjenih Država i Kine u svemiru, a svaki oblik dezinformacija o aktivnostima jedne ili druge zemlje je zabrinjavajući, naglašava istraživačica Saadia M. Pekkanen sa Sveučilišta u Washingtonu.
Protuamerički osjećaji i kampanja dezinformiranja
Ove objave izazvale su bujicu komentara na kineskoj društvenoj mreži Weibo nakon što je korisnik s više od 13 milijuna pretplatnika ustvrdio da su fotografije dokaz da "Amerikanci nisu sletjeli na Mjesec".
Drugi su se korisnici uhvatili ove teme, podijelivši fotografiju članova njemačke grupe Rammstein, odjevenih u astronaute bez kaciga, uz sarkastičan natpis: "Sada vjerujete da je američko slijetanje na Mjesec bilo stvarno."
AFP nije uspio utvrditi jesu li se te lažne informacije proširile uz pomoć kineskih vlasti, no brzina kojom su se proširile na visoko kontroliranim društvenim mrežama pobuđuje sumnju.
Peking ponekad dopušta da se antiamerički osjećaji i lažne informacije šire kineskim internetom kako bi se ublažile unutarnje napetosti i oblikovalo kinesko javno mnijenje, naglašava Isaac Stone Fish, direktor Strategy Risksa.
Kina je u proteklih tridesetak godina znatno razvila svoje svemirske programe, ubrizgavajući milijarde eura u ovaj sektor kako bi uhvatila korak s američkim, ruskim i europskim čelnicima.
Azijski div se nada da će pokrenuti svoju prvu misiju s ljudskom posadom na Mjesec do 2030. Također planira izgraditi lunarnu bazu. Sa svoje strane, Washington planira ponovno poslati astronaute na Mjesec do 2026. sa svojom misijom Artemis 3.
Ova kampanja dezinformiranja, čiji je cilj usaditi osjećaj nepovjerenja ponovnim širenjem starih teorija zavjere, taktika je koja se često koristi u Kini.
Postoji velika internetska zajednica koja rado govori o teorijama zavjere o slijetanju na Mjesec, rekao je Darren Linvill sa Sveučilišta Clemson.
Ako se ova zajednica može iskoristiti za širenje laži koja Kinu prikazuje u pozitivnijem svjetlu, to je dobro za Kinu, nastavlja.
U Kini je slijetanje sonde Chang'e-6 na Mjesec uzbudilo tamošnje medije koji su kineske znanstvenike obasuli pohvalama dok su istovremeno kritizirali Sjedinjene Države zbog nesuradnje.
Za dnevnik Global Times, sa svojim odlučno nacionalističkim tonom, kineska svemirska misija naglasila je "otvoren i inkluzivan stav Kine prema međunarodnoj suradnji", za razliku od Sjedinjenih Država, koje su više "zauzete naglašavanjem 'kineske prijetnje' u navodnoj svemirskoj utrci".