Šestogodišnji Mateo koji je u Zagreb stigao iz nizozemskog Leeuwardena, i Milagros, rođena prije godinu i pol u njemačkom Rostocku, sjajno se slažu od prvog dana zajedničkog života pa su njihove neskrivene međusobne simpatije djelatnicima Zoološkog vrta, koji se o njima brinu, ulijevale nadu da bi predivan latino par mogao dobiti potomstvo.
Njihove su se želje i ostvarile 10. srpnja kada su okoćeni prvi veliki dlakavi pasanci koji su na svijet došli u zagrebačkom ZOO-u. Riječ je o dva mužjaka koji su dobili imena Pedro i Diego.
Mama se o njima lijepo brine i oni se uredno razvijaju. Ploče koje su dio njihova oklopa, a po kojima su pasanci prepoznatljivi, još su meke i nježne. Kako će pasanci rasti, tako će te ploče postajati sve čvršće, rekla je kuratorica za sisavce u ZOO-u Dijana Beneta.
Mladunci se trenutačno isključivo hrane majčinim mlijekom, a krutu hranu kušaju tek s dva mjeseca, dodala je.
Veliki dlakavi pasanci nastambu u zagrebačkom ZOO-u imaju u noćnom dijelu Tropske kuće. Posjetitelji koji žele vidjeti mladunčad, ne smiju je ometati i trebaju biti strpljivi. Naime, mališani su tek počeli izlaziti iz jazbine u kojoj su se okotili, istaknuli su iz ZOO-a.
Ženka velikog dlakavog pasanca gravidna je između 60 i 75 dana, a za okot sama izrađuje gnijezdo. Na svijet najčešće donosi dva potomka, a svaki teži oko 100 grama. U prirodi veliki dlakavi pasanci žive u suhim šikarama, polupustinjama i pustinjama Južne Amerike.
Noćne su životinje - aktivne od sumraka do zore.
Za zaštitu koriste jednostavne rupe u zemlji, a za spavanje, odmaranje i podizanje mladunaca složene jazbine. Hrane se beskralješnjacima, malim kralješnjacima i voćem, a u zoološkim vrtovima jelovnik im se dopunjava mljevenim mesom, povrćem, medom i zobenim pahuljicama. Pasanci su u divljini plijen pticama i zvijerima.
Veliki dlakavi pasanci na većem dijelu leđa imaju zaštitni oklop sastavljen od ploča okruženih elastičnom kožom. Trbušna strana tijela im je pokrivena mekom kožom smeđe ili ružičaste boje. Dlaka im je sivkasto smeđa do bijela.