Temperatura vode rijeke Save u Zagrebu u proteklih 70 godina znatno je porasla, a njezin je porast u posljednjih 25 godina zabrinjavajući, ističe se u istraživanju upravo objavljenom u međunarodnom znanstvenom časopisu Water.
Za razdoblje od 1948. do 2020. minimalna temperatura Save u Zagrebu iznosila je 2,29 Celzijeva stupnja, srednja 12,11 stupnjeva, a maksimalna 24,2 stupnja.
Međutim, porast postaje uočljiv kad se promatrana razdoblja razdvoje na ono 1948.-1987. i 1988.- 2020., upozorava se u članku koji potpisuju hidrolozi Ognjen Bonacci i Tanja Roje-Bonacci sa Sveučilišta u Splitu i Ana Žaknić-Ćatović s kanadskog Sveučilišta Toronto Scarborough.
Za prvo razdoblje minimalna temperatura vode iznosi 1,79, koja u drugom raste na 3,18 stupnjeva. Srednja temperatura u prvom razdoblju iznosila je 11,26, a u drugom se popela na 13,63 stupnja. Najviša razlika zabilježena je kod prosječne maksimalne temperature. Ona je s 22,9 Celzijevih stupnjeva za posljednjih tridesetak godina porasla na 26,7 stupnjeva, odnosno za gotovo četiri stupnja u odnosu na prethodno razdoblje.
Trendovi rasta niza maksimalnih godišnjih temperatura vode Save u Zagrebu iznose 0,757 Celzijevih stupnjeva na 10 godina, ističu autori.
Uočen je zabrinjavajuće snažan trend povećanja broja dana u godini sa srednjom dnevnom temperaturom vode iznad 20 stupnjeva. Ta viša temperatura vode sve se češće javlja ranije tijekom godine, traje dulje i završava kasnije, često se produžujući do rujna.
Dok je do 1989. taj broj u prosjeku iznosio oko 25 dana godišnje, u novijem razdoblju od 2004. do 2020. porastao je na 80 dana godišnje. Čak je tijekom tri godine (2007., 2011. i 2017.) bilo više od 100 dana sa srednjom dnevnom temperaturom vode iznad 20 stupnjeva, ističe se.
Autori uočavaju veze porasta temperature Save s porastom temperatura zraka uzrokovanim globalnim klimatskim promjenama, ali dodaju da se time pojava samo djelomično može objasniti.
Sava - ključni resurs Zagreba još uvijek nedovoljno prepoznat
Istina, primarni pokretač porasta temperatura vode Save u Zagrebu je porast temperature zraka, ali je taj porast dodatno pojačan smanjenjem protoka vode tijekom tople sezone, od lipnja do rujna.
Također je uočen trend smanjenja minimalnih protoka Save, ističu autori i napominju da je Sava ključni ekološki, društveni i gospodarski resurs grada Zagreba koji, nažalost, još uvijek nije dovoljno prepoznat i adekvatno tretiran.
Tu tvrdnju podupiru činjenicom da je ovo istraživanje prvo takve vrste i da je pitanje jakih promjena u temperaturnom režimu Save dosad nedovoljno istraženo.
Rijeka Sava i cijeli njezin sliv uzvodno od Zagreba bili su pod znatnim pritiskom posljednjih desetljeća, kako zbog ljudskih intervencija, tako i zbog učinaka trenutnih klimatskih promjena.
U Sloveniji je izgrađeno osam malih hidroelektrana na Savi dosad. U planu je izgradnja još jedne hidroelektrane Mokrice, koja će biti najbliža Zagrebu. Nismo pronašli niti jednu objavljenu studiju o njihovom utjecaju na hidrološki režim, posebice toplinski režim Save u Hrvatskoj, ističu.
Vrlo složena i iznimno hitna problematika temperatura rijeke Save u Zagrebu je nedovoljno shvaćena i ovaj rad jasno ukazuje na nužnost njezina interdisciplinarnog pristupa istraživanju. Ta je poruka posebno odjekujuća s obzirom na nedavni masovni pomor ribe u rijeci Savi kod Zagreba. Takvi su događaji, nažalost, sve češći i nagađa se da su rezultat naglog povećanja temperature riječne vode, kaže se.
Analize upućuju na realno očekivanje daljnjeg porasta temperatura Save, posebice tijekom ljetnih mjeseci, te trend smanjenja protoka. Stoga je hitno potrebno proučiti potencijalne posljedice takvog intenziviranja ponašanja na ekološke procese u rijeci, na podzemne vode u pripadajućem vodonosniku koji opskrbljuje Zagreb vodom te na urbane procese u Zagrebu ili nekim njegovim dijelovima, posebice onima koji se nalaze uz rijeku, zaključuje se.