Misteriozni eksplozivni krateri u dalekim prostranstvima Sibira, otkriveni 2012. godine, zbunili su znanstvenike zbog svoje iznenadne pojave i lokalizirane prirode. Ti krateri, dubine preko 50 metara i širine 20 metara, koncentrirani su u zapadnosibirskim poluotocima Yamal i Gydan, na sjeveru Rusije.
Nedavna teorija koju je predložio Helge Hellevang, profesor geoznanosti o okolišu na Sveučilištu u Oslu, sugerira da bi vrući prirodni plin iz podzemnih rezervi mogao biti uzrok nastanka tih kratera. Sibirska regija poznata je po golemim nalazištima prirodnog plina, a Hellevang vjeruje da kada klimatske promjene ili zagrijavanje atmosfere oslabe dio permafrosta, tada dolazi do pojave tih kratera, samo u Sibiru.
Ranije su znanstvenici kratere pripisivali metanu koji se oslobađa tijekom otapanja permafrosta. Međutim, lokalizirana pojava ostala je neobjašnjena. Hellevangov tim predlaže novi mehanizam: vrući prirodni plin, koji prodire kroz geološke rasjede, nakuplja se ispod smrznutog tla, slabeći tako permafrost odozdo.
Eksplozija se može dogoditi samo ako je permafrost tanak i dovoljno slab da pukne, objašnjava Hellevang. Rastuće temperature otapaju gornji sloj permafrosta, stvarajući uvjete za naglo oslobađanje plina, što dovodi do eksplozije ili mehaničkog kolapsa tla.
Područje Zapadnog Sibira bogato je rezervama prirodnog plina, što potvrđuje Hellevangovu teoriju. Znanstvenici nagađaju da je više kratera moglo nastati i nestati tijekom vremena, jer su obližnja voda i tlo ispunili nastale rupe u tlu.
Iako je intrigantna, Hellevangova teorija tek treba proći znanstvenu recenziju, no trenutno je dostupna na znanstvenom repozitoriju EarthArXiv. Lauren Schurmeier, znanstvenica za Zemlju sa Sveučilišta Hawai'i, u razgovoru za New Scientist naglašava potrebu za dodatnim dokazima, koji bi potvrdili postojanje rezervi plina ispod permafrosta.
Ako se dokaže istinitim, ovo bi otkriće moglo imati implikacije na klimatske modele. Eksplozivni krateri mogli bi djelovati kao kanali za brzo ispuštanje metana, snažnog stakleničkog plina, u atmosferu.
Međutim, Hellevang poziva na oprez, naglašavajući potrebu za sveobuhvatnim razumijevanjem ravnoteže metana u tim sustavima prije donošenja zaključaka o globalnom utjecaju.
Izvor: Science Alert
