Znanstvenici su otkrili da gljiva bukova guba (Fomes fomentarius) ima neka iznenađujuća svojstva koja bi joj mogla omogućiti da u budućnosti bude prirodna, biorazgradiva alternativa nekim vrstama plastike i drugim materijalima.
Riječ je o gljivi koja se hrani drvetom i koja se kroz povijest koristila za potpalu vatre, ali koja se koristila i u odjeći te medicini. Zahvaljujući načinu na koji je sastavljen njezin micelij, bukova guba bi sada mogla biti još više korisna kao biorazgradiva alternativa plastici.
Sastavljen od tankih filamenata poznatih kao hife, micelij tvori mreže poput korijena koje se šire kroz tlo ili truli materijal. U slučaju bukove gube, ova se mreža može podijeliti u tri različita sloja, kaže međunarodni tim znanstvenika iz Finske, Nizozemske i Njemačke.
Micelij je primarna komponenta u svim slojevima. Međutim, u svakom sloju micelij pokazuje vrlo različitu mikrostrukturu s jedinstvenom preferencijalnom orijentacijom, omjerom širine i visine, gustoćom i duljinom grana, pišu autori nove studije, objavljene u znanstvenim časopisu Science Advances.
Dijelovi gljive vrlo čvrsti, no lakši od ekvivalentnih materijala
Znanstvenici su proučavali strukturni i kemijski sastav plodnog tijela bukove gube, koristeći uzorke prikupljene u Finskoj. Ispitivanja mehaničke čvrstoće kombinirana su s detaljnim skeniranjem gljive, kako bi se detaljno ispitale njezine karakteristike. ispitivanja su otkrila tri sloja: tvrdu, tanku vanjsku koru koja obavija pjenasti sloj ispod i nakupine šupljih cjevastih struktura u jezgri.
Dijelovi gljive bili su čvrsti poput šperploče, borovine ili kože, kažu znanstvenici, no istovremeno su bili lakši od navedenih materijala. Otrkrili su da se šuplje cijevi, koje čine najveći dio plodnih tijela bukove gljive, mogu oduprijeti većim silama od pjenastog sloja, a sve to bez većih pomaka ili deformacija.
Vrijedno šire pažnje
Ta svojstva možda toliko i ne iznenađuju, jer ta gljiva mora biti izgrađena da izdrži oštrinu promjena godišnjih doba kao i grane drveća koje padaju s visine. No riječ je vrsti čvrstoće koja može nadahnuti izradu novih sintetičkih materijala.
Ono što se pokazalo izvanrednim je to što, s minimalnim promjenama u njihovoj staničnoj morfologiji i izvanstaničnom polimernom sastavu, oni formuliraju različite materijale s različitim fizikalno-kemijskim svojstvima koja nadmašuju većinu prirodnih materijala i materijala koje je napravio čovjek. Vjerujemo da bi otkrića trebala privući široku pažnju, pišu autori studije.
Ipak, treba utvrditi točno kako i gdje bi se ta gljiva mogla koristiti, ali razumijevanje njezinih slojeva važan je korak u tom smjeru, jer sad znamo kako je izgrađena na staničnoj razini.
Ovi rezultati mogli bi ponuditi izvrstan izvor inspiracije za proizvodnju multifunkcionalnih materijala s vrhunskim svojstvima za različite medicinske i industrijske primjene u budućnosti, zaključuju autori studije.
Izvor: Science Alert