Već godinama znanstvenici upozoravaju na sve manji broj kukaca i insekata diljem svijeta, koji bi mogli oprašivati biljke i tako osiguravati kako njihov opstanak, tako i hranu za ljude. Posebno su ugroženi oni kukci i biljke koji su na područjima na kojima se intenzivno koriste pesticidi ili koji se prenamjenjuju u poljoprivredna područja.
Procjenjuje se da godišnje gubimo oko dva posto populacije kukaca diljem svijeta. Iako se to možda ne čini puno, radi se o milijunima pa čak i milijardama jedinki.
I dok ljudi u pojedinim područjima ručno oprašuju biljke, kako bi bili sigurni da će one roditi plodove, u biljnom svijetu čini se dolazi do značajnih promjena. Naime, istraživači u Francuskoj otkrili su da su se biljke počele prilagođavati novonastalim uvjetima.
U studiji objavljenoj u časopisu New Phytologist, istraživači su zapisali kako su otkrili da se divlje cvijeće u blizini Pariza, sve više prilagođava samooprašivanju.
Usporedili su poljske ljubice (Viola arvensis) koje trenutno rastu u divljini, s poljskim ljubicama uzgojenima iz ranije prikupljenog sjemena. Znanstvenici su napravili genetičku analizu, izmjerili fizičke osobine biljaka i ponudili ih bumbarima na oprašivanje.
Otkrili su da današnje poljske ljubice u gotovo trećini slučajeva preferiraju samooprašivanje u odnosu na bumbare. Cvijetovi su im manji i proizvode manje nektara od ranijih poljskih ljubica.
Iako bi neki mogli pomisliti kako su biljke same pronašle rješenje za nedostatak oprašivača, istraživači upozoravaju kako to baš i nije tako. Oni ističu kako se zapravo radi o "začaranom krugu". Biljke se samooplođuju i tako dodatno uskraćuju hranu insektima i smanjuju njihov broj.
To bi, upozoravaju znanstvenici, moglo imati puno ozbiljnije posljedice na cijeli hranidbeni lanac jer su kukci glavni izvor hrane za druge životinje poput žaba i ptica, kojima se pak hrane još veće životinje i na kraju ljudi. Također, neke vrste kukaca, poput muha ili balegara, ključne su za razgradnju otpadnih tvari u prirodi pa bi njihov nestanak dodatno poremetio ionako krhku ravnotežu.
Izvor: Eureka alert
