Vukovi zaraženi relativno čestim parazitom, Toxoplasmosom gondii, vjerojatnije će postati vođe čopora, sudeći po novom istraživanju koje ukazuje na to da ih taj ''uljez'' u njihovu organizmu potiče na odvažnije i riskantnije ponašanje.
Jednostanični parazit Toxoplasma gondii reproducira se jedino u mačkama, ali može zaraziti sve toplokrvne životinje.
Pretpostavlja se da je između 30 i 50 posto ljudi na svijetu zaraženo tim parazitom koji u tijelu ostaje doživotno, ali u neaktivnom obliku. Ljudi sa zdravim imunosnim sustavom rijetko zbog toga imaju ikakvih problema.
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Communications Biology, proučavali su se podaci o sivim vukovima koji obitavaju na području nacionalnog parka Yellowstone kako bi se istražilo može li Toxoplasma gondii utjecati na njihovo ponašanje.
Znanstvenici iz Yellowstonea analizirali su uzorke krvi 230 vukova i 62 pume, velikih mačaka koje su poznati širitelji parazita.
Ustanovili su da će zaraženi vukovi biti odvažniji i zaći dublje na teritorij koji kontroliraju pume od nezaraženih vukova.
Jedanaest je puta veća vjerojatnost da će se zaraženi vukovi odvojiti od čopora od onih bez parazita, što naznačuje spremnost na poduzimanje više rizika.
Istodobno postoji čak 46 puta veća vjerojatnost da će se zaraženi vukovi nametnuti kao vođe čopora, kažu znanstvenici, što je uloga koju inače osvajaju agresivnije životinje.
Premda hrabrost nije nužno loša, one najhrabrije životinje imaju niži postotak preživljavanja jer donose odluke koje ih češće dovode u opasnost, rekla je AFP-u jedna od autorica studije Kira Cassidy.
Dodala je da je ovo tek druga studija o utjecaju T. gondii na divlje životinje nakon što je prošle godine istraživanjem u Keniji utvrđeno kako je vjerojatnije da će zaražena mladunčad hijena prići bliže lavovima i tako stradati.
Laboratorijska istraživanja pokazala su da glodavci zaraženi parazitom gube svoj instinktivni strah od mačaka.
William Sullivan, profesor farmakologije i toksikologije na medicinskom fakultetu u Indiani koji dulje od 25 godina proučava T.gondii kaže da je ovo istraživanje "rijedak dragulj".
No upozorava da takva opservacijska studija ne može pokazati kauzalnost jer odvažnost može biti i urođena.
Međutim, pokažu li se nalazi točnima, ona će upućivati na to da podcjenjujemo učinak toksoplazme na ekosustave u svijetu, dodao je.
A što s ljudima?
To je pitanje za milijun dolara, kaže Sullivan. Nitko ne zna sigurno, a u literaturi ima svega.
Ajai Vyas, stručnjak za T. gondii sa singapurskog sveučilišta Nanyang, upozorava kako znanstvenici nisu zaključili da zaraza parazitom može uzrokovati riskantnije ponašanje ljudi.
Mnogo je toga u ljudskom ponašanju drugačije nego kod životinja, kazao je.
Ljudi se mogu zaraziti toksoplazmom jedući nedovoljno kuhano ili pečeno meso ili od svojih kućnih ljubimica mačaka, čisteći za njima.
U nekim slučajevima, posebno u ljudi s oslabljenim imunosnim sustavom, T. gondii može uzrokovati toksoplazmozu, bolest koja može rezultirati oštećenjima mozga i očiju.