Znanstvenici vjeruju da su pronašli "okidač" koji vodi do ekstremno rijetke nuspojave krvnih ugrušaka nakon primanja AstraZenecina cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Tim britanskih i američkih znanstvenika pokazao je vrlo detaljno kako ključna komponenta cjepiva privlači jedan protein u krvi. Smatraju da upravo to pokreće lančanu reakciju, uključujući i imunitet, koja može kulminirati opasnim krvnim ugrušcima.
Vjeruje se da je cjepivo AstraZenece dosad spasilo oko milijun života od bolesti COVID-19. Ipak, zabrinutost oko rijetke pojave stvaranja krvnih ugrušaka oblikovala je razinu korištenja tog cjepiva diljem svijeta, uključujući i to da je osobama mlađim od 40 godina ponuđena alternativa u Velikoj Britaniji.
Znanstvenicima su se pridružili i znanstvenici AstraZenece, a glasnogovornica te farmaceutske kompanije naglašava da se ugrušci javljaju vjerojatno zbog zaraze COVID-om, a ne od samog cjepiva te da kompletno objašnjenje toga još nije utvrđeno.
Kako cjepivo AstraZenece može uzrokovati krvne ugruške?
Cjepivo se sastoji od genetskog materijala virusa SARS-CoV-2 kombiniranog sa slabijom verzijom virusa prehlade.
Injekcija se dozira tako da se cjepivo ubrizgava u mišić, no ponekad ono procuri i u krvotok, gdje može privlačiti protein u krvi koji se zove "platelet faktor 4".
U rijetkim slučajevima imunitet zabunom identificira navedeni protein kao virus te otpušta antitijela koja ga napadaju. Antitijela se tiskaju s navedenim proteinom, što uzrokuje formiranje krvnih ugrušaka.
Dva ključna traga
Postojala su dva ključna traga koja su znanstvenici slijedili u istraživanju uzroka nastanka krvnih ugrušaka nakon primanja cjepiva AstraZenece.
Prvi trag je bio da je rizik od formiranja krvnih ugrušaka viđen samo kod dijela tehnologije u tom cjepivu. Drugi trag je bio da su ljudi u tijelu imali neobična antitijela koja su napadala protein platelet faktor 4.
S obzirom na to da cjepivo AstraZenece koristi adenovirus za prenošenje genetskog materijala novog koronavirusa, znanstvenici su smatrali da je možda adenovirus povezan s pojavom rijetkih krvnih ugrušaka. Da bi proučili adenovirus u što većim detaljima, koristili su se tehnikom krioelektronske mikroskopije kako bi napravili slike virusa na razini molekula.
Otkrili su da vanjska površina adenovirusa privlači proteine platelet faktor 4 poput magneta.
Adenovirus ima ekstremno negativno nabijenu površinu, a platelet faktor 4 je ekstremno pozitivno nabijen protein pa si oni jako dobro pašu, ističe profesor Alan Parker sa Sveučilišta Cardiff.
Ono što imamo jest okidač, no postoji još puno koraka koji se moraju dogoditi nakon toga, dodaje.
Znanstvenici vjeruju da je iduća faza nakon toga takozvani "krivi imunitet", no to se tek treba potvrditi daljnjim znanstvenim istraživanjima.
Smatraju da imunološki sustav počne napadati platelet faktor 4 nakon što ga greškom smatra dijelom stranog adenovirusa za koji se taj protein zalijepi. Stoga se u krv otpuštaju antitijela koja se zbijaju u grudice s tim proteinom te tako služe kao okidač za stvaranje opasnih krvnih ugrušaka.
No, to je zapravo čitav niz nesretnih okolnosti, koje objašnjavaju zašto su slučajevi stvaranja tih krvnih ugrušaka toliko rijetki.
Pojava takvih ugrušaka naziva se cjepivom inducirana trombotična trombocitopenija, a samo u Velikoj Britaniji dosad je zabilježeno 73 slučaja smrti na 50 milijuna doza cjepiva AstraZenece.
Nitko nije mogao predvidjeti da će se to dogoditi, a šanse za to su ekstremno male, pa stoga trebamo upamtiti širu sliku broja života koje je to cjepivo spasilo, poručio je Parker.
Navedena studija objavljena je u znanstvenom časopisu Science Advances.
Izvor: BBC