Znanstvenici su uspjeli "nagovoriti" prastare mikrobe da se probude, narastu i počnu razmnožavati. Iako ovo zvuči kao uvod u kakav znanstvenofantastični horor, ipak nije riječ o tome. Znanstvenici su doista uspjeli oživjeti mikrobe koji su više od sto milijuna godina ležali u stanju mirovanja duboko ispod morskog dna.
Spomenuti uzorci mikroba prikupljeni su još prije 10 godina tijekom znanstvene ekspedicije na Južnom Pacifiku, 6000 metara ispod razine mora i 75 metara ispod morskog dna.
Ti su mikrobi bili u stanju očuvanja energije još od vremena kad su dinosauri hodali planetom i u okruženju u kojem su uvjeti života bili teški, a nutrijenti koji su opskrbljivali morski lanac ishrane ekstremno ograničeni.
Znali smo da se duboko u tim sedimentima nalazi život, zajedno s velikom količinom zatrpanog organskog materijala, kaže Steven D'Hondt, jedan od autora studije iz Škole za oceanografiju Sveučilišta Rhode Island u SAD-u.
No ono što smo pronašli bilo je da se život proteže duboko u oceanu, od morskog dna do stijena ispod morskog dna, dodaje D'Hondt.
Otkriće toliko prastarog života u stijenama duboko ispod morskog dna velik je iskorak za znanost, a probudilo je i nadanja za pronalazak života i daleko od Zemlje, odnosno na Marsu.
Studija isto tako sugerira da ako je Crveni planet nekoć podržavao život, taj isti život možda postoji u fazi mirovanja i isto tako moguće ga je oživjeti, a ne da postoji eventualno samo u obliku fosila.
Ako ovi mikrobi mogu preživjeti 100 milijuna godina, možda mogu preživjeti i milijardu ili tri milijarde godina, kaže D'Hondt.
Otvoreni dio Južnog Pacifika ima ekstremno niske koncentracije organskog materijala na površini mora, a taj materijal obično tone na dno te formira sedimentne naslage, poznate kao morski snijeg te hrani mikrobe koji se nalaze ispod morskog dna.
Naše glavno pitanje bilo je može li život postojati u takvom nutrijentima ograničenom okolišu ili je to doista beživotna zona. Željeli smo isto tako znati i koliko se mikrobi mogu održati na životu u uvjetima gotovo odsutnosti hrane, pojašnjava dr. Yuki Morono, glavna autorica studije iz Japanske agencije za znanost i tehnologiju zemlje i mora.
Gotovo svi mikrobi izvađeni iz sedimenata starih 101,5 milijuna godina koje su znanstvenici stavili u uvjete inkubacije vrlo brzo su reagirali, točnije njih 99,1 posto.
Bili su još živi i spremni hraniti se, kaže dr. Morono.
Riječ je o aerobnim bakterijama kojima je potreban kisik da bi preživjele, a znanstvenici su u svim izuzetim uzorcima kisik i pronašli.
Izvor: Independent