Znanstvenici poduzeli inovativni potez kako bi zaustavili krivolov nosoroga: "Bit će otrovni za ljudsku prehranu"

Južnoafrički znanstvenici ubrizgavaju u rogove nosoroga radioaktivni materijal u pokušaju da spriječe krivolov i poboljšaju detekciju na međunarodnim granicama.

Branimir Vorša | 27.06.2024. / 11:51

Nosorog
Nosorog (Foto: Getty Images)

U pionirskom pokušaju borbe protiv krivolova nosoroga, južnoafrički znanstvenici počeli su ubrizgavati radioaktivni materijal u rogove nosoroga kako bi poboljšali detekciju na graničnim prijelazima. Taj projekt, koji se provodi u sirotištu za nosoroge Limpopo u području Waterberga, ima za cilj riješiti visoke stope krivolova potaknute potražnjom iz Azije, gdje se rogovi nosoroga koriste u tradicionalnoj medicini.

James Larkin, direktor odjela za radijaciju i zdravstvenu fiziku južnoafričkog Sveučilišta Witwatersrand, objasnio je postupak, rekavši da su dva mala mala radioaktivna čipa umetnuta u rog nosoroga. Ta inicijativa, dio projekta Rhisotope, uključuje davanje doze dovoljno jake da pokrene globalne detektore zračenja na međunarodnim graničnim prijelazima koji su izvorno trebali spriječiti nuklearni terorizam.

Slika nije dostupna Znanstvenici iznenađeni: Intenzivan lov na nosoroge utjecao je na njihovu genetiku

Bezbolan proces za nosoroge, otrov za ljudsku prehranu

Larkin uvjerava da je proces siguran, napominjući da radioaktivna doza neće utjecati na zdravlje nosoroga ili okoliš. Prašnjavi nosorog, koji je bio uspavan tijekom procesa ugradnje čipova, nije osjećao nikakvu bol, dodao je Larkin.

Nithaya Chetty, profesorica i dekanica znanosti na istom sveučilištu, naglasila je da će radioaktivni materijal učiniti rog beskorisnim... u biti otrovnim za ljudsku prehranu.

Unatoč vladinim naporima, krivolov nosoroga je i dalje raširen, s 499 ubijenih nosoroga u 2023. godini, što predstavlja porast od 11 posto u odnosu na 2022. godinu. To naglašava hitnu potrebu za inovativnim rješenjima poput projekta Rhisotope.

Spomenuti projekt uključuje 20 živih nosoroga, a Larkin objašnjava da je radioaktivni materijal dovoljno jak da pokrene detektore koji su instalirani širom svijeta u lukama i zračnim lukama.

"To je najbolja ideja koju sam ikada čuo"

Slika nije dostupna Znanost pomaže u spašavanju rijetkih vrsta sjevernog bijelog nosoroga

Arrie Van Deventer, osnivač spomenutog sirotišta nosoroga, izrazio je optimizam u vezi s projektom.

Možda je to stvar koja će zaustaviti krivolov. To je najbolja ideja koju sam ikada čuo, istaknuo je.

Tradicionalne metode poput odstranjivanja rogova i trovanja rogova bile su neučinkovite u odvraćanju lovokradica, što ovaj novi pristup čini ključnim.

Tim, koji se sastoji od više od desetak članova, pažljivo je izbušio malu rupu u svaki rog, umetnuo radioizotop i raspršio 11.000 mikrotočaka preko roga. Očekuje se da će taj radioaktivni materijal trajati pet godina, što se pokazalo isplativijim od uklanjanja rogova svakih 18 mjeseci.

Jessica Babich, operativna direktorica projekta, naglasila je važnost poštivanja odgovarajućeg znanstvenog protokola i etičkog protokola u naknadnoj skrbi za životinje. Uzet će se naknadni uzorci krvi kako bi se osiguralo da su nosorozi učinkovito zaštićeni.

S oko 15 000 nosoroga u Južnoj Africi, ovaj inovativni projekt nudi obećavajuće rješenje za zaštitu tih ugroženih životinja.

Izvor: Science Alert/AFP

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti