Požari koji su ovog ljeta harali Sibirom i već oborili rekord iz 2019., po intenzitetu, prouzročili su rekordne emisije CO2, koji pridonosi globalnom zagrijavanju, objavila je u četvrtak europska služba za klimatske promjene Copernicus.
Znanstvenici Copernicusa su na osnovi satelitskih podataka procijenili da su požari u arktičkom krugu prouzročili emisije CO2 u iznosu od 244 megatona između 1. siječnja i 31. kolovoza, prema 181 megatona za cijelu 2019.
Kad se uzmu u obzir sibirska područja izvan arktičkog kruga, požari su također oborili rekorde kad su u pitanju emisije CO2, oslobodivši 540 megatona CO2 od lipnja do kolovoza.
Drugu godinu zaredom, Sibir su poharali golemi požari, kojima su pridonijele rekordne temperature koje su prelazile u prosjeku za više od pet stupnjeva Celzijevih uobičajene temperature za to godišnje doba. Zajedno s manje vlažnim tlom nego obično, čemu također pridonosi globalno zatopljenje, velike vrućine stvorile su idealne uvjete za širenje požara koji su opustošili goleme sibirske šume.
Po Copernicusu, neke od tih požara možda su izazvali „zombi” požari koji su tinjali ispod površine od katastrofalnih požara 2019., do tada nezapamćenih.
Snažni požari koji gore od sredine lipnja već su oborili rekord iz 2019. kad je riječ o kvantiteti i intenzitetu, istaknuo je u priopćenju Mark Parrington iz Copernicusove službe za praćenje atmosfere.
Prošli mjesec, šef odjela za klimatske promjene pri Copernicusu, Carlo Buontempo, upozorio je na zatopljenje u arktičkim zonama, sjeverno od 66. paralele: Zabrinjavajuće je to što se Arktik zagrijava brže nego ostatak svijeta.
Po istraživanjima, temperature u polarnim područjima porasle su za dva stupnja od sredine 19. stoljeća, dva puta više od prosjeka za cijeli planet.
Takvih požara nije bilo u zadnjih 10.000 godina
Sve veći broj snažnih požara na Arktiku bez presedana je u zadnjih 10.000 godina, upozorio je u priopćenju Peter Winsor, direktor programa za Arktik međunarodne nevladine organizacije za zaštitu okoliša WWF.
Manuel Pulgar-Vidal, zadužen za klimu i energiju pri WWF-u, pozvao je na „koherentan svjetski odgovor kako bi se ograničile najgore posljedice klimatskih promjena” i ocijenio da su sadašnja obećanja dana u sklopu Pariškog sporazuma o klimi „posve nedovoljna i da bi mogla dovesti do Arktika toplijeg za 10 stupnjeva nego sada”.
Požari su ove godine poharali i zapad Sjedinjenih Država te golema prostranstva Amazonije. U Amazoniji su u kolovozu ipak bili manji nego u istom razdoblju 2019., kada su bili najsnažniji u devet godina.
Copernicus je ocijenio da je na svjetskoj razini godina 2019. bila „prosječna” kad je riječ o šumskim požarima, unatoč epizodama „bez presedana” u nekim dijelovima svijeta, kao što je Sibir.
Emisije prouzročene svim šumskim požarima u svijetu Copernicus je procijenio na 6735 megatona CO2, što je više od godišnjih emisija SAD-a koje iznose nešto više od 5100 megatona.
To je blagi porast u odnosu na 2018. (malo manje od 6000 megatona), ali potvrđuje globalnu tendenciju smanjenja ukupnih emisija povezanih s požarima od početka 2000-ih, kada su one premašile 8000 megatona, navodi Copernicus.