Znanstvenici već dulje upozoravaju kako bi klimatske promjene i zagrijavanje planeta moglo utjecati na život u oceanima, a onda posljedično, i na život u cijelom svijetu.
U posljednjoj studiji objavljenoj u Nature Climate Change, znanstvenici upozoravaju da bi, ukoliko dođe do dodatnog usporavanja oceanskih struja (prije svega Sjevernoatlantske meridijanske obrtajuće struje), što je rezultat zagrijavanja oceana, posljedice na globalnu klimu mogle biti nesagledive.
Otkrili smo da bi zaustavljanje oceanske struje koja topli ocean donosi do sjevernog dijela Atlantika mogla promijeniti klimu na Zemlji i dovesti do poplavnih kiša u istočnoj Australiji te suše i šumskih požara na jugozapadu SAD-a, napisao je jedan od autora studije Matthew England.
Australija je već osjetila neke aspekte takvog vremena, koje znanstvenici nazivaju La Niña. Vlažni oceanski zrak donio je vlažne uvjete i rekordne poplave u Queenslandu i New South Walesu, a temperatura oceana na sjeveru Australije je porasla.
Istovremeno, podsjećaju znanstvenici, jugozapad SAD-a iskusio je rekordne suše i šumske požare koji su uzrokovali velike gubitke u poljoprivredi. Procjenjuje se da su požari uzrokovali štetu u 2021. godini u visini od barem 70 milijardi dolara.
Zemljina klima je dinamična i stalno se mijenja. No naša trenutna procjena neograničene emisije stakleničkih plinova mogla bi dovesti do posljedica koje će u potpunosti promijeniti način na koji oceani na našem planetu cirkuliraju i utječu na ekosustav, upozoravaju znanstvenici.
Najviše ih brine usporavanje oceanskih struja, jer bi ono moglo dovesti do zagrijavanja oceana i topljenja leda na Grenlandu i Antarktici.
Kad se te polarne kape otope, ogromna količina svježe vode dospjet će u oceane, što će tu vodu pretvoriti u boćatu i promijeniti sastav mora i oceana je sjeveru i jugu planeta. A prema svim pokazateljima, stopa otapanja leda samo će se povećati u nadolazećim desetljećima, ako se globalno zagrijavanje ne obuzda, upozoravaju znanstvenici.
Zaustavljanje oceanskih sruja bi u potpunosti promijenilo anatomiju svjetskih oceana. Učinilo bi ih slatkima, smanjilo razinu kisika i uništilo gornje slojeve koji su puni nutrijenata. Posljedice za morski ekosustav bi bile nesagledive, ističu znanstvenici u studiji.
Analizirajući Sjevernoatlantsku meridijansku obrtajuću struju i njen utjecaj na morski ekosustav, znanstvenici su u simulaciji proučavali što bi se dogodilo kad nje ne bi bilo. Otkrili su da bi se zagrijao dio južno od ekvatora. Nakupljanje tople oceanske vode (koju inače Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja nosi na sjever) izbacilo bi dodatne količine toplog i vlažnog zraka u gornje slojeve troposfere, što bi suhi zrak gurnulo preko istočnog Pacifika, ojačalo vjetrove i toplu morsku vodu dovelo sve do Indonezije.
Posljedice bi se, ističu znanstvenici, osjetile i na Antarktici gdje bi došlo do promjena smjera i topline vjetra, a potom i do topljenja leda.
Sad znamo da usporavanje oceanskih struja ne bi utjecalo samo na sjeverni Atlantik, već bi se njegove posljedice osjetile i u Australiji i na Antarktici. Možemo spriječiti da do ovih promjena dođe stvaranjem nove ekonomije temeljene na niskim emisijama ugljika. To bi, po drugi put u manje od stoljeća, promijenilo smjer u kojem ide klima na Zemlji. Ovaj put na bolje, napisao je Matthew England, profesor na UNSW u Sydneyu.
Izvor: ScienceAlert