U tresetištima Aljaske, Kanade i Sibira pod zemljom tijekom zime tinjaju takozvani "zombi požari", a na površinu ponovno izbijaju u proljeće. Ti požari, koji izbijaju već u svibnju, zbunjuju znanstvenike, jer se ponovno rasplamsaju godinama nakon što se prvi put pojave.
Alternativno pojašnjenje uzroka
Dok većina istraživača pripisuje te požare ostacima površinskih požara, profesori Sebastian Wieczorek, Eoin O'Sullivan i Kieran Mulchrone s irskog Sveučilišta u Corku predlažu alternativni uzrok. Njihovo istraživanje sugerira da brzo atmosfersko zagrijavanje može zagrijati tresetno tlo do tinjajuće temperature pod zemljom bez vanjske iskre ili paljenja. Taj fenomen, tvrde oni, može biti spontano sagorijevanje potaknuto klimatskim promjenama.
Povijesno rijetki od 1940-ih, zombi požari su porasli u učestalosti i intenzitetu u posljednja dva desetljeća, usporedno s ubrzanim zagrijavanjem na Arktiku, regiji koja se najbrže zagrijava na Zemlji. Do početka 2024. godine više od 100 zombi požara bilo je aktivno u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi. Takvi su požari čak zabilježeni u blizini Ojmijakona, u Sibiru, najhladnijeg sela na Zemlji, gdje opstaju kroz više zima, čineći približno 3,5 posto godišnje spaljene površine tog područja.
Arktičko tresetno tlo, koje pohranjuje više ugljika nego cijela Zemljina atmosfera, oslobađa gigatone ugljika kada dođe do tih požara. Znanstvenici su željeli utvrditi može li iznenadno zatopljenje biti izravno odgovorno za te požare.
Dva značajna rezultata istraživanja
Koristeći matematički model, navedeni tim je istražio kako temperatura tresetnog tla i sadržaj ugljika reagiraju na vremenske i klimatske promjene. Njihov model uključuje mikrobnu aktivnost koja stvara toplinu razgradnjom tla i ispuštanjem ugljika u atmosferu.
Irski je tim otkrio dva značajna rezultata. Prvo, mikrobi mogu proizvesti dovoljno topline da podzemni treset tinja na oko 80°C tijekom zime, spreman da se zapali u proljeće. To se može dogoditi bez prethodnog površinskog požara ili ekstremnih temperatura iznad zemlje. To su nazvali "vrućim metastabilnim stanjem" tresetnog tla, odnosno stanjem u kojem treset može gorjeti do deset godina.
Drugo, iznenadni pomak iz uobičajenog hladnog stanja u vruće metastabilno stanje može biti potaknut samim realnim klimatskim obrascima, kao što su ljetni toplinski valovi i scenariji globalnog zatopljenja. Zanimljivo je da prijelaz ovisi o brzini porasta atmosferske temperature. Ako temperatura raste sporo, tresetno tlo ostaje u hladnom stanju. Međutim, brzi porast pokreće vruće metastabilno stanje.
Ključan faktor za zombi požare
Iako taj fenomen nije uočen u stvarnim uvjetima ili laboratorijskim postavkama, kompost (sličan tresetu) se primjerice može spontano zapaliti. Na primjer, veliki požar u blizini Londona tijekom toplinskog vala 2022. godine, vjerojatno je bio rezultat izgaranja kompostne hrpe, ističu Wieczorek, O'Sullivan i Mulchron.
To sugerira da je ključni faktor za zombi požare brzina atmosferskog zagrijavanja, a ne sama toplina. Stoga bi ograničavanje klimatskih varijabilnosti moglo biti ključno za sprječavanje tih požara, dodaju.
Sa zagrijavanjem klime koje uzrokuje ekstremnije vremenske prilike, uvjeti za zombi požare postaju sve češći. To bi moglo, upozoravaju Wieczorek, O'Sullivan i Mulchron, stvoriti začarani krug: ugljik oslobođen iz požara na tresetu pogoršava klimatske promjene, što dovodi do novih požara i ekstremnih vremenskih uvjeta. Zombi požari primjer su prekretnice izazvane brzinom, gdje se sustavi ne uspijevaju prilagoditi brzim vanjskim promjenama, prelazeći u neželjena stanja.
Navedeni trojac znanstvenika upozorava da bi se trenutna klima mogla približiti ili premašiti opasne stope promjena za prirodne sustave poput tresetnog tla, objašnjavajući nedavni porast zombi požara. Oni sugeriraju da, dok se kreatori politika usredotočuju na razine atmosferske temperature, ta stopa promjena za prirodne sustave može biti jednaka ili kritičnija u pogledu njihove kratkoročne otpornosti.
Izvor: The Conversation