Od svih nama poznatih planeta, Zemlja jedina ima život. Ili možda tome nije tako? Nova studija otkriva da, kad bi se Jupiterova orbita promijenila, Zemlja mogla biti gostoljubivija za život nego što je to danas.
Kad planet ima savršeno kružnu orbitu oko svoje zvijezde, udaljenost između zvijezde i planeta se nikada ne mijenja. Međutim, većina planeta ima "ekscentrične" orbite oko svojih zvijezda, što znači da je orbita ovalnog oblika. Kada se planet približi svojoj zvijezdi, prima više topline, što utječe na klimu.
Koristeći detaljne modele temeljene na podacima iz Sunčevog sustava kakav je danas poznat, istraživači s američkog Sveučilišta Riverside stvorili su alternativni Sunčev sustav. U tom teoretskom Sunčevom sustavu otkrili su da, ako bi gigantska Jupiterova orbita postala ekscentričnija, to zauzvrat izazvalo velike promjene u obliku Zemljine orbite.
Ako Jupiterov položaj ostane isti, ali se oblik njegove orbite promijeni, to bi zapravo moglo povećati nastanjivost našeg planeta, rekla je Pam Vervoort, znanstvenica za Zemlju i planete UCR-a i glavna autorica studije objavljene u znanstvenom časopisu The Astrophysical Journal.
Između nule i 100 stupnjeva Celzija, Zemljina površina je nastanjiva za mnoštvo poznatih oblika života. Kad bi Jupiter pogurao Zemljinu orbitu da postane ekscentričnija, dijelovi Zemlje bi se ponekad približili Suncu. Dijelovi Zemljine površine koji su sada ispod nule postali bi topliji, povećavajući temperature u rasponu pogodnom za život.
Otkriće navedene studije poništava dvije dugogodišnje znanstvene pretpostavke o Sunčevom sustavu.
Mnogi su uvjereni da je Zemlja utjelovljenje nastanjivog planeta i da bi svaka promjena Jupiterove orbite, budući da je planet ogroman, mogla biti samo loša za Zemlju. Pokazali smo da su obje pretpostavke pogrešne, kaže Vervoort.
Znanstvenici su zainteresirani za primijenu tog otkrića na potragu za naseljivim planetima oko drugih zvijezda, odnosno egzoplanetima.
Prvo što ljudi traže u potrazi za egzoplanetima je nastanjiva zona, udaljenost između zvijezde i planeta, kako bi vidjeli ima li dovoljno energije za tekuću vodu na površini planeta, rekao je Stephen Kane, astrofizičar i koautor studije sa sveučilišta Riverside.
Tijekom svoje orbite različiti dijelovi planeta primaju više ili manje izravnog zračenja zvijezde, što rezultira time da planet ima godišnja doba. Dijelovi planeta mogu biti ugodni tijekom jednog godišnjeg doba, a iznimno topli ili hladni u drugom.
Postojanje vode na površini vrlo je jednostavna prva metrika i ne uzima u obzir oblik orbite planeta ili sezonske varijacije koje planet može doživjeti, ističe Kane.
Postojeći teleskopi sposobni su izmjeriti orbitu planeta. Međutim, postoje dodatni čimbenici koji bi mogli utjecati na nastanjivost, kao što je stupanj do kojeg je planet nagnut prema zvijezdi ili od nje. Dio planeta nagnut od zvijezde dobivao bi manje energije, zbog čega bi bio hladniji.
Kad bi Jupiter bio postavljen puno bliže Suncu, izazvao bi ekstremno naginjanje na Zemlji, što bi učinilo da veliki dijelovi Zemljine površine budu ispod ledišta, pokazala je nova studija.
Teže je izmjeriti nagib ili masu planeta, pa bi znanstvenici željeli raditi na metodama koje bi im pomogle da procijene i te faktore egzoplaneta.
U konačnici, kretanje divovskog planeta poput Jupitera važno je u potrazi za predviđanjem nastanjivosti planeta u drugim sustavima, kao i u potrazi za razumijevanjem njegovog utjecaja u ovom solarnom sustavu.
Važno je razumjeti utjecaj koji je Jupiter imao na Zemljinu klimu kroz vrijeme, kako nas je njegov učinak na našu orbitu promijenio u prošlosti i kako bi nas mogao ponovno promijeniti u budućnosti, zaključuje Kane.
Izvor: EurekAlert