Neobični kemijski potpisi otkriveni na egzoplanetu K2-18b ponovno su potaknuli nagađanja o izvanzemaljskom životu, iako astronomi naglašavaju potrebu za oprezom zbog znanstvenog skepticizma.
Kemijski potpisi života u atmosferi
Tim predvođen astrofizičarom Nikkuom Madhusudhanom sa Sveučilišta Cambridge, izvijestio je o znakovima dimetil sulfida (DMS) i dimetil disulfida u atmosferi planeta koristeći svemirski teleskop James Webb. Rezultati njihovih promatranja, objavljeni u časopisu The Astrophysical Journal Letters, značajni su jer se na Zemlji zna da takve kemikalije proizvode samo živi organizmi, prvenstveno morski fitoplankton.
Tim je prije otkrio metan i ugljični dioksid u vodikom bogatoj atmosferi K2-18b. Kada je 2023. godine prvi put primijećen slabašan DMS signal, Webb je ponovno bio usmjeren prema tom planetu koristeći svoj instrument koji promatra u srednje infracrvenom spektru.
Drugo opažanje otkrilo je jače dokaze, iako je to još uvijek ispod statističkog praga poznatog kao "pet sigma". "Pet sigma" odnosi se na statističku razinu pouzdanosti koja pokazuje samo 1 prema 3,5 milijuna šanse da je neko otkriće rezultat nasumične pogreške, što ga čini zlatnim standardom za tvrdnju o znanstvenom otkriću.
Znanstveni oprez nasuprot novim nadanjima
Ono što u ovom trenutku nalazimo su naznake moguće biološke aktivnosti izvan Sunčevog sustava. Iskreno govoreći, mislim da je ovo najbliže što smo došli vidjeti značajku koju možemo pripisati izvanzemaljskom životu, rekao je Madhusudhan na konferenciji za novinare.
Međutim, znanstvenici koji nisu povezani s istraživanjem pozvali su na suzdržanost. DMS je otkriven i u nebiološkim kontekstima, primjerice na kometima, što ukazuje na njihovo drugo potencijalno podrijetlo. Ipak, Madhusudhan tvrdi da je snaga signala s K2-18b tisućama puta veća nego na Zemlji, aludirajući na biološki izvor, prenosi agencija AFP.
Egzoplanet K2-18b, udaljen 124 svjetlosne godine od nas u sazviježđu Lava, ima više od osam puta masu Zemlje i kruži oko svoje zvijezde svaka 33 dana unutar takozvane nastanjive zone. Smatra se vrhunskim primjerom potencijalnog svijeta izvan SUnčevog sustava s atmosferom bogatom vodikom i površinom oceana.
Planetarni fizičar s Oxforda Raymond Pierrehumbert, međutim, doveo je u pitanje njegovu nastanjivost, rekavši za AFP da je planet vjerojatno pakleno vruć, pogodniji za lavu nego za život. Sara Seager s MIT-a pozvala je na strpljenje, podsjetivši da su ranije tvrdnje o vodenoj pari na tom egzoplanetu pogrešno pripisane.
Blizu odgovora na fundamentalno pitanje?
Madhusudhan je rekao da bi još 16 do 24 sata Webbovog vremena moglo razjasniti nalaze.
To bi mogla biti prekretnica kojom fundamentalno pitanje o tome jesmo li sami u svemiru, odjednom postaje ono na koje možemo dati odgovor, rekao je.
Izvor: Science Alert