Astronomi uočili bizarnu kozmičku eksploziju: Je li riječ o posve novom svemirskom fenomenu?

Nova kozmička enigma bizarnog sjaja i radijske tišine zbunjuje astronome i opire se svim poznatim klasifikacijama svemirskih fenomena.

Branimir Vorša | 11.02.2025. / 12:22

Crna rupa trga zvijezdu, umjetnički prikaz
Crna rupa trga zvijezdu, umjetnički prikaz (Foto: NRAO/AUI/NSF/NASA)

Bizarna kozmička eksplozija ostavila je astronome u nedoumici te se postavlja pitanje radi li se o rijetkom rasporedu nebeskih tijela ili o potpuno novom fenomenu.

Događaj, označen kao EP240408a prvi put je otkriven još 8. travnja 2024. godine Einsteinovom sondom, rendgenskim svemirskim teleskopom. U početku nalik tipičnom prasku gama-zraka, njegovo ponašanje na više valnih duljina, uključujući ultraljubičaste, optičke, bliske infracrvene, radiovalove, X-zrake i gama-zrake, dovelo je u pitanje tu klasifikaciju.

Nešto posve novo

Autori novog istraživanja sugeriraju da je najvjerojatnije objašnjenje bijeli patuljak kojeg je rastrgala crna rupa srednje mase te se stvorio mlaz materijala velike brzine usmjeren izravno prema Zemlji iz kozmičke perspektive.

EP240408a ispunjava neke od okvira za nekoliko različitih vrsta fenomena, ali ne ispunjava sve okvire ni za što. Posebno je kratko trajanje i visoku svjetlost teško objasniti drugim scenarijima. Alternativa je da vidimo nešto potpuno novo, kaže Brendan O'Connor, astronom sa Sveučilišta Carnegie Mellon i glavni autor studije, koja je objavljena u časopisu The Astrophysical Journal Letters.

Zbunjujuća promatranja

Prolazni događaji poput supernova, izbijanja crnih rupa i poremećaja zvijezda pružaju naznake o njihovoj prirodi kroz trajanje, frekvenciju i emitirane valne duljine. EP240408a, promatran teleskopima uključujući NuSTAR, Swift, Gemini, Keck, DECam, VLA, ATCA i NICER, pokazao je zbunjujuće osobine.

Eksplozija je plamtjela u mekim rendgenskim zrakama 10 sekundi, održala postojan sjaj četiri dana i izblijedjela u roku od još jednog dana. Taj rendgenski sjaj bio je neuobičajen, ni preslab ni presjajan za poznate fenomene. Dodatno, nisu pronađene radioemisije 11, 158 i 258 dana nakon izvorne detekcije.

Kada vidimo nešto tako svijetlo ovoliko dugo na rendgenskim zrakama, to obično ima izuzetno blistav radijski pandan, a ovdje ne vidimo ništa, što je vrlo neobično, ističe O'Connor.

Ako buduća promatranja otkriju radioemisije, to bi moglo potvrditi događaj plimnog poremećaja. Ako ne, EP240408a bi mogao predstavljati potpuno novu klasu kozmičkih događaja.

Izvor: Science Alert
 

Vezane vijesti

Još vijesti