Microsoftov predsjednik, Brad Smith, smatra kako je 2017. godina bila godina otrežnjenja i shvaćanja da je kibernetičko ratovanje ono čega se trebamo bojati u budućnosti.
Kibernetički prostor je postao novo ratište, uvjeren je Smith.
Podsjeća kako međudržavno špijuniranje nije ništa neobično i događa se već stoljećima. No, problem je što je u posljednje vrijeme sve češći slučaj da države alate koje su koristile za špijuniranje drugih država koriste kako bi špijunirale i napadale vlastite građane.
Kao najbolji primjer istaknuo je prošlogodišnji masivni kibernetički napad koji je izazvao ransomware Wannacry.
To je bio najveći takav napad u povijesti. Obuhvatio je računala i korisnike u 155 zemlja. Nikad do sad nismo vidjeli da jedan napad utječe na toliko različitih mjesta istovremeno, ističe Smith te dodaje kako je 2017. godina bila godina otrežnjenja.Upravo zato bi, smatra Smith, 2018. godina trebala biti godina u kojoj će svijet osmisliti kako se boriti protiv takvih kibernetičkih napada.
Problem je, smatra Smith, što ljudi rijetko iskoriste takve situacije kako bi poduzeli drastične poteze. Po njemu, vlade su te koje bi trebale biti predvodnici u drastičnim potezima, ali isto bi trebale napraviti i tehnološke kompanije.
Tehnološka industrija mora zaštititi ljude. Morati ćemo surađivati zajedno, kao industrija, ali i surađivati s odgovornim vladama kako bismo osmislili obranu koja bi zaštitila ljude diljem svijeta, ističe Smith.
Pojašnjava kako će to značiti i neke kulturološke promjene u tehnološkoj industriji.
Tehnološke tvrtke polako shvaćaju da su platforme koje su osmislili postale medij za širenje takvog kibernetičkog oružja. Ali, nemojte očekivati univerzalno rješenje. Kad je nešto tako kompleksno kao softver, s milijunima linija koda, naravno da će biti problema, zaključuje Smith i dodaje: Nema univerzalnog rješenja.
