Umjetna inteligencija donosi sve više rješenja. Tako domaći startup, osnovan prije tek godinu dana, razvija takozvanog digitalnog radnika.
Digitalni radnik je program koji omogućava da se poslovni procesi u kompaniji automatiziraju. Znači repetitivni poslovi, kao što je kopiranje podataka, popunjavanje formulara, generiranje izvještaja da se napravi robot koji to radi automatski, pojašnjava suosnivač tvrtke koja razvija umjetnu inteligenciju, Darko Jovišić.
Primjena takvog robota, koji simulira rad korisnika na računalu, gotovo je neograničena. I dok bi zagrebački startup tek trebao krenuti u osvajanje tržišta, domaća hotelijerska tvrtka intenzivno testira umjetnu inteligenciju u hotelima na Lošinju. Sve s ciljem pružanja visoke kvalitete usluge gostu.
Radi se o sustavu koji za svakog gosta hotela pokušava u svakom trenutku procijeniti njegov trenutni interes, normalno ako je gost dao privolu kroz GDPR, objašnjava član Uprave hotelijerske tvrtke i direktor tvrtke za umjetnu inteligenciju, Marko Lukičić.
Umjetnu inteligenciju treća zagrebačka tvrtka uspješno je iskoristila za razvoj industrijskog robota kojeg već uspješno primjenjuju domaće ali i strane tvrtke u svojim skladištima. Iako svjetski uspješni kažu da se bore da ostanu hrvatska tvrtka.
Al je problem što sadašnja regulativa to napravi vrlo teškim i kompliciranim. Ne bi mogli zamisliti koliko je više komplicirano nego to napraviti u Engleskoj ili Americi, ističe suosnivač tvrtke koja razvija umjetnu inteligenciju Milan Račić.
I dok svijet juriša naprijed u razvoju 4. industrijske revolucije, Hrvatska zaostaje. Potvrđuje to i podataka da tradicionalna industrija raste brže od digitalne, koja čini tek pet posto BDP-a.
Naš najveći problem je što u drugim zemljama digitalne industrije rastu puno brže nego kod nas. Kod nas je to nekih šest posto, a vani između 9 i 12, naglašava Ratko Mutavdžić, član Izvršnog odbora HUP ICT.
Kako bi država više bila poticaj nego prepreka u razvoju ove industrije HUP je predstavio dokument Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku. Njime, onima koji upravljaju državom, žele dati jasne upute gdje gospodarstvo vidi najbolju primjenu umjetne inteligencije. Od države žele da napravi jasan regulatorno-pravni okvir. Žele i pozitivno okruženje.
A to su standarde stvari od legislative, od ljudi, od plaćanja, poreza i ostalog čime se država bavi. I treće je da država isto tako mora razumjeti da ona posjeduje nešto što je nama strahovito bitno i korisno, a to su procesi, podaci i mogućnosti promjene i moraju se otvoriti prema tome, dodaje Mutavdžić.
Jer umjetna se inteligencija temelji na podacima, a upravo je njihova dostupnost često najveći problem onima koji je u Hrvatskoj žele razvijati. Kada se podaci otvore mogućnosti koje najnovije tehnologije pružaju mijenjaju svijet i način na koji brojni procesi funkcioniraju.
Jedan od primjera je da država, odnosno državna tijela otvore svoje izvore podataka poput npr. o graničnim prijelazima, odnosno o kumulativnom broju prijelaza po tipu vozila unazad pet, deset, 15 minuta, itd. Ako bi ti podaci bili dostupni tada bi kompanije koje se bave razvojem umjetne inteligencije mogle razvijati rješenja koja bi znala predvidjeti opterećenost cesta, naplatnih postaja, ali i trajektnih pristaništa, navodi Lukičić.
Što bi olakšalo planiranje putovanja i oslobodilo muka brojne putnike u špici sezone. No Hrvatska tek piše Strategiju primjene umjetne inteligencije, što je većina zemlja EU već napravila. Tako zaostajemo za Europom, a ona pak za Amerikom i Kinom. Gotovo je sigurno da će budućnost biti u rukama onih koji vladaju umjetnom inteligencijom.
Europa je u nekom uljuljanom stanju već 20 godina, ne samo u AI, robotici i tehnologiji već generalno u poslovnom svijetu. Moramo se trgnuti. No mi ne smijemo čekati da nas Nijemci, Francuzi i Englezi vode, iako kaskamo za EU-om, mi ih možemo preskočiti, kao što smo ih mi kao firma preskočili te firme, ističe Račić.
Priliku imamo i kroz program Digitalne Europe kroz koji će u novom financijskom razdoblju Unija staviti na raspolaganje 2,3 milijarda eura projektima koji primjenjuju umjetno inteligenciju. No s razvojem moramo razmišljati i o posljedicama. Primjer su taksi aplikacije.
On izračunava kada će dignut cijenu taksija, gdje rasporediti taksi… znači manje-više je to algoritamski vođeno. Naravno to je za posljedicu imalo da se uvela GIG ekonomija, dakle ekonomija u kojoj ljudi nisu stalno zaposleni već to rade povremeno pa imamo sraz uberovih vozača sa standardnim vozačima i takve će se situacije sve više i više događati, pojašnjava Jovišić.
I zato o umjetnoj inteligenciji treba zdravo raspravljati i etički je promišljati. Ona je već tu, a o nama će ovisiti kako ćemo je iskoristiti.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!