Vrlo je vjerojatno da za 10 godina nećete raditi posao koji sada radite. No, isto tako, moguće je da će ga raditi - robot. Znači li to da će ljudi ostati bez poslova ili budućnost baš i nije tako crna, otkrio je na predavanju “The Future of Work and Education”, britanski futurolog Daniel Susskind na konferenciji Future Tense.
1997. godine mnogi su sumnjali da računalo može pobijediti svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova. Svi znamo kako je to završilo. Svjedočimo ubrzanom razvoju tehnologije, robota koji mogu raditi gotovo sve. Samim time, mnogi poslovi mogu biti automatizirani. Sve je to ubrzala pandemija koronavirusa tijekom koje smo svi masovno koristili tehnologiju u svakodnevnim poslovima, rekao je Susskind.
Istaknuo je da se, kako se umjetna inteligencija razvijala, mijenjao i način na koji ju ljudi doživljavaju. Na početku nisu mislili da umjetna inteligencija može raditi bolje od čovjeka, no sad je već jasno kako umjetna inteligencija radi drugačije od čovjeka, što ju ujedno čini i naprednijom.
Susskindu su se na panelu pridružili i državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ivan Vidiš, CEO Infinuma Nikola Kapraljević i Ivana Galić Baksa, direktorica PR-a i korporativnih komunikacija na Novoj TV (United Media).
Tržište rada u Hrvatskoj se mijenja, kao rezultat svih promjena kojima svjedočimo zadnjih godina. Naravno, sukladno tome mijenja se i sektor obrazovanja. Mi u Ministarstvu gledamo i stalno pratimo promjene pa u skladu s tim gledamo i kakvo nam obrazovanje treba. U isto vrijeme, imamo razne projekte s kojima pomažemo da promjene prođu što lakše, rekao je Ivan Vidiš.
Odnedavno CEO Infinuma, Nikola Kapraljević, istaknuo je što je sve kompanija učinila kako bi se prilagodila novom tržištu rada.
Zbog pandemije koronavirusa svi smo morali prebaciti u petu brzinu. Rad na daljinu, hibridni rad, sve to rezultat je promjena koje traju i dalje. U isto vrijeme, naše tržište je globalno. Kada je u pitanju budućnost i poslovi koje će ljudi i dalje raditi ili ne, smatram da će nam i dalje, na primjer, trebati liječnik koji će nas operirati, poručio je Kapraljević.
O tome kako se mediji i komunikacijska industrija prilagođavaju novim uvjetima i novim tehnologijama govorila je Ivana Galić Baksa.
Ne smijemo se bojati budućnosti, razvoj tehnologije samo nam može pomoći. Neki trendovi se već događaju u svijetu, oni neće zaobići ni nas. Strojevi kao novinari? Ono što je ključno je da gledateljima i čitateljima treba prezentirati objektivnu informaciju, različita mišljenja, stavove. Emocije su jako važne, rekla je Galić Baksa.
Nakon panela publiku je iznenadio poseban gost na prezentaciji akademika dr.sc. Bojana Jerbića, profesora na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Jerbić, koji je jedan od osnivača i ravnatelj CRTA-e, Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije, na pozornicu je doveo Spota, jednog od robota s kojim rade u jedinom ovakvom Centru u regiji.
Prije desetak godina mnogi nisu vjerovali da je umjetna inteligencija moguća, ali evo sada je to realnost. Mi pokušavamo kreirati budućnost. Stvaramo robote koji mogu surađivati. Neki znanstvenici kažu da smo preambiciozni, ali ono što želim reći je da nas nitko neće zaustaviti da postavljamo pitanja, rekao je Bojan Jerbić.
Konferencija Future Tense ove godine traje dva dana, a čekaju nas predavanja još dva svjetski cijenjena futurologa. To su Anne Lise Kjaer i Ian Yeoman, koji će govoriti o temama: The Future of Governance i The Future of Tourism. Konferenciju je otvorio Mike Walsh s temom The Future of Independent Thinking and Leadership, nastavila je Daria Krivonos sa Sustanaible Future, dok je prvi dan zaključila tema The Future of Technology Mikea Bechtela.