Carl Honoré: U svijetu ovisnom o brzini, sporo vodstvo je supermoć

Ne čekajte da bude prekasno! Ako živite prebrzo, na kraju ćete platiti cijenu. Bolje je riješiti problem sada usporavanjem, poručuje Carl Honoré.

Martina Čizmić | 09.04.2025. / 11:52

Carl Honoré (Foto: Tara Taylor)

Tempo modernog života ponekad se čini da se iz godine u godinu samo ubrzava. Brojne obaveze, dulji radni dan, naglasak na produktivosti i učinkovitosti na poslu - sve to smo nekako prihvatili kao normalno. No, je li zaista tako? 

Carl Honoré je vodeći glas globalnog "Slow" pokreta, novinar i autor nekoliko bestselera, a u svom se radu fokusira na važnost povezivanja tempa, produktivnosti i ljudske dobrobiti u našem ubrzanom svijetu. Njegova knjiga "Pohvala sporosti"  pokrenula je globalnu raspravu o prednostima usporavanja u ubrzanom modernom svijetu.

Naime, Honoré preispituje uvriježeno mišljenje da je brzina jednaka poslovnom uspjehu.  Pokazuje kako prihvaćanje odmjerenijeg tempa ne znači gubitak zamaha već stjecanje konkurentske prednosti kroz jasniji fokus, bolju komunikaciju i promišljenije izvršavanje zadataka.

Imali smo priliku razgovarati s njim uoči konferencije Future Tense 2025., koja će se održati u Zagrebu 8. svibnja. Zanimalo nas je kako uopće usporiti u ubrzanom svijetu i što nam usporavanje može donijeti. 

Što vas je inspiriralo da počnete istraživati poveznicu između brzine i dobrobiti u današnjem svijetu?

Za mene je iskra za pisanje koja istražuje tu poveznicu bio trenutak osobne egzistencijalne krize. Svaki roditelj zna da djeca vole priče za laku noć čitane laganim tempom. Ali ja sam bio prebrz da bih usporio s Braćom Grimm. Jurio sam kroz klasične bajke, preskačući redove, odlomke, ponekad cijele stranice. Moja verzija Snjeguljice bila je toliko brza da je imala samo tri patuljka. „Što se dogodilo s Ljutkom?“ pitao bi moj sin. Onda sam jednog dana uhvatio sebe kako promatram zbirku jednominutnih priča za laku noć – da, Snjeguljica svedena na 60 sekundi. Moja prva misao bila je: „Vau, kakva sjajna ideja. Moram odmah nabaviti tu knjigu s Amazona, s dostavom dronom!“ Ali onda sam imao drugu reakciju koja me zaustavila. Pomislio sam: „Opa, je li stvarno došlo do toga? Jesam li zaista u takvoj žurbi da sam spreman odgurnuti svog malog dječaka sa zvučnim isječkom umjesto priče na kraju dana?“ Bio je to trenutak žestoke spoznaje. Gotovo iskustvo izvan tijela. Odjednom sam vidio sebe u oštrom reljefu i ono što sam tamo vidio bilo je ružno i nepoučno: jurio sam kroz svoj život umjesto da ga živim. Srećom, nikada nisam kupio brze bajke. Učinio sam upravo suprotno: usporio sam, napisao In Praise of Slow i postao glas onoga što je postalo poznato kao Pokret usporavanja.

Zagovarate moć usporavanja u osobnom i profesionalnom životu. Po vašem iskustvu, kako faze usporavanja poboljšavaju učinkovitost liderstva u okruženjima pod visokim pritiskom?

Konvencionalna mudrost kaže da je brzina jedini način za vođenje u brzom svijetu. Konvencionalna mudrost je pogrešna. Naravno, brzina je često najbolja opcija za lidere. Ponekad moraš brzo djelovati, ali ne uvijek. Ponekad je najbolji način vođenja s fazama usporavanja. Ili potpuno stati: prestati raditi i početi razmišljati, promatrati, slušati, osjećati.
Kada lider pronađe sporiji ritam, postaje kreativniji, produktivniji i empatičniji. Postaje bolji u strateškom razmišljanju i pažnji prema detaljima. Pronalazi više jasnoće o vrijednostima i svrsi. Također, postaje sretniji i zdraviji. U svijetu ovisnom o brzini, sporo vodstvo je supermoć.

U poslovanju često postoji težnja za postizanjem bržih rezultata. Kako organizacije mogu učinkovito uravnotežiti potražnju za brzim rezultatima s prednostima promišljenijeg, odmjerenijeg pristupa?

Neki od savjeta su:
Planirajte vrijeme za sporo razmišljanje
Odvojite termine u svom rasporedu kako biste prestali s radom i započeli razmišljati. Pronađite mirno mjesto, isključite uređaje i usmjerite misli na trenutačni problem ili na veća, strateška pitanja.
Provjera brzine
U nasumičnim trenucima tijekom dana, zaustavite se i zapitajte radite li nešto prebrzo. Ako radite, udahnite nekoliko puta i vratite se zadatku sporijim tempom.
Pravilo e-maila od deset sekundi
Prije nego što nekome pošaljete e-mail, zastanite na deset sekundi i zapitajte se bi li bilo učinkovitije riješiti to licem u lice ili telefonskim pozivom. Također, razmislite tko doista treba biti u kopiji.
Iskoristite prostore za opuštanje
Mnoge tvrtke stvaraju tihe prostorije za meditaciju, jogu, masažu, molitvu ili čak kratko drijemanje. Ako vaše radno mjesto ima takvu zonu, koristite je barem jednom dnevno za odmor. Ako ne, zalažite se da se kreiraju slične aktivnosti.
Dišite
Kada se osjećate užurbano i tjeskobno, zaustavite se na trenutak i udahnite nekoliko puta duboko kako biste odmah smirili um i tijelo.
Meditirajte
Meditacija (ili mindfulness) je moćan alat za usporavanje. Smanjuje tjeskobu i stres, potiče smirenost i poboljšava koncentraciju. Čini vas sretnijima, energičnijima i kreativnijima. S vremenom, meditacija čak može preoblikovati vaš mozak kako biste informacije mogli obrađivati... brže!
Planirajte vrijeme za slušanje
Odvojite 10 minuta svaki dan za neformalan razgovor s jednim članom vašeg tima. Umjesto svakodnevnih tema, fokusirajte se na to da bolje upoznate tu osobu – njihove snove, hobije, planove, brige, velika razmišljanja.
Uzimajte pauze
Ugradite redovite pauze u svoj radni raspored. Uzmite pauzu kad osjetite da vam pada energija. Ili postavite alarm kao podsjetnik. No budite fleksibilni – ako ste "u zoni" ili usred važne misli ili razgovora, odgodite pauzu dok ne budete spremni.
Smanjite svoj kalendar
Napravite popis stvari koje nećete raditi. Svakodnevno pregledavajte raspored i pronađite zadatke koje možete izbaciti. Sastanak koji možete otkazati? Večera koju možete preskočiti? Prebacite to na popis stvari koje nećete raditi i nastavite dalje.
Postavite prioritete i delegirajte
Zastanite kako biste utvrdili koji zadaci doista zaslužuju vaše vrijeme i pažnju na poslu. Zatim delegirajte (ili eliminirajte) ostalo. Učinite to i individualno i kao tim.

 

Carl Honoré (Foto: Tara Taylor)

Možete li podijeliti primjer iz svog istraživanja ili vlastitog rada gdje je prihvaćanje sporijeg tempa dovelo do veće kreativnosti ili inovacija unutar tima ili organizacije?

Patagonia, tvrtka za outdoor odjeću, poznata je po namjernom usporavanju svog ciklusa razvoja proizvoda kako bi potaknula kreativnost i osigurala da novi proizvodi budu usklađeni s njezinom misijom održivosti. Zahvaljujući ovom sporom pristupu, Patagonia je došla do vodećih inovacija u industriji poput recikliranog poliesterskog flisa i programa Worn Wear za popravak i preprodaju korištene opreme. Pixar ima vrlo spor pristup stvaranju filmova, provodeći godine na storyboardingu, prepisivanju i razradi ideja. Rezultat su neki od najkreativnijih filmova u kanonu, uključujući Toy Story, Incredibles i Inside Out.

Tvrdite kako strateško usporavanje može poboljšati kvalitetu donošenja odluka. Možete li objasniti kako usporavanje procesa donošenja odluka vodi do boljih ishoda?

Studije pokazuju da previše brzine i žurbe vodi do tunelskog vida. Kada srce kuca prebrzo, počinjemo se oslanjati na predrasude i donositi loše odluke. Faze usporavanja vam omogućuju da vidite širu sliku i spojite točke. Dopušta vam da skliznete u taj bogatiji, nijansirani način razmišljanja koji psiholozi zapravo nazivaju 'sporo razmišljanje'. Zato vam najbolje ideje padaju na pamet pod tušem ili dok šećete psa - ne kada žonglirate s 54 e-maila ili kada želite stići neki ludi rok.
Studije su pokazale da, kada smo suočeni s jasnim izborom između ispravnog i pogrešnog, pet puta je vjerojatnije da ćemo učiniti ispravnu stvar ako dobijemo vremena da razmislimo o tome. Druga istraživanja sugeriraju da nam samo dvije minute razumnog razmišljanja mogu pomoći da pogledamo preko naših predrasuda i prihvatimo prednosti racionalnog argumenta.

U svijetu opsjednutom trikovima za produktivnost i „obavljanjem više u manje vremena“, kako lideri mogu pomoći svojim timovima da izbjegnu burnout i postignu održivu produktivnost dugoročno? Koju ulogu ima organizacijska kultura u usvajanju sporijeg, promišljenijeg tempa, i koje korake lideri mogu poduzeti da potiču kulturu koja cijeni kvalitetu iznad brzine?

Voditelji trebaju postaviti primjer. Trebaju biti uzori usporavanja. Tako se stvara kultura koja cijeni sporiji ritam. Voditelji to mogu učiniti uspostavljanjem zdrave ravnoteže između rada i ne-rada u vlastitim životima i osiguravanjem da to vidi svatko u organizaciji. Voditelji bi trebali usporiti kako bi slušali, razmišljali i povezivali se.

Kada zagovarate sporiji tempo, na kakav otpor ili skepticizam nailazite u poduzećima ili kod lidera, i kako se s tim nosite?

Ljudi se boje da će usporavanje značiti zaostajanje. Što je potpuno pogrešno! Istina je suprotna. Razborito usporavanje, u pravim trenucima, omogućuje vama i vašem timu da radite bolje.
Naravno, moderno radno mjesto zahtijeva od nas da budemo brzi većinu vremena. Brže je često bolje. Ali ne uvijek. I to je ključ. Ako imate samo jednu brzinu na poslu, a ta brzina je turbo, onda se krećete prema nevolji. Toliko pogrešaka se čini, toliko loših odluka se donosi, toliko kreativnosti se guši, toliko zdravlja i radosti se gubi jer tvrtke stalno jure s vremenom. Kao što je časopis The Economist nedavno primijetio: „Zaboravi frenetično ubrzanje. Ovladavanje vremenom poslovanja znači odabrati kada biti brz i kada biti spor.“ U ovom kontekstu, 'sporo' znači dati svakoj aktivnosti vrijeme i pažnju koju zaslužuje. To znači prihvatiti da brže nije uvijek bolje. To znači razviti zdraviji odnos s vremenom tako da si točan, ali ne u žurbi.
Da bi promijenio mišljenje ljudi, moraš im dati podatke i priče. To znači izvješća i istraživanja od The Economista, Harvard Business Reviewa i drugih koji dokazuju moć usporavanja na radnom mjestu. Također im moraš dati primjere uspješnih tvrtki koje prihvaćaju faze usporavanja i napreduju kao rezultat toga. Svi od Googlea do Accenture i Citibanka vode programe mindfulnessa za zaposlenike.
Također ih moraš potaknuti da naprave eksperiment. Probajte tjedan dana i vidite kako se osjećate. Ništa nije uvjerljivije od proživljenog iskustva!

Na kraju, koji biste savjet dali nekome tko se osjeća pod pritiskom da drži korak s brzim zahtjevima modernog rada, ali počinje shvaćati koliko to utječe na njihovo zdravlje, produktivnost ili kreativnost?

Ne čekajte da bude prekasno! Ako živite prebrzo, na kraju ćete platiti cijenu. Bolje je riješiti problem sada usporavanjem. Slušajte svoje tijelo: slat će vam znakove upozorenja. Jedno rješenje je postati freelancer, tako da imate više kontrole nad svojim vremenom. Ali čak i ako radite za nekoga drugog, možete pokušati pregovarati o bolje uravnoteženom rasporedu i radnom opterećenju. Možete se pobrinuti da isključite telefon ili obavijesti kad god je to moguće.

Vezane vijesti

Još vijesti