Dijamantna kiša mogla bi biti puno češća pojava u svemiru nego što se to dosad mislilo

Planeti mogu imati dijamantnu kišu pri nižim temperaturama, što dovodi u pitanje pretpostavke o dinamici kozmičkih oborina.

Branimir Vorša | 09.01.2024. / 15:37

Dijamanti
Dijamanti (Foto: Getty Images)

Ledeni planeti mogli imati čestu pojavu – dijamantnu kišu. Suprotno ranijim vjerovanjima, dijamanti se mogu formirati na manje ekstremnim temperaturama nego što se prije pretpostavljalo, što potencijalno čini taloženje dijamanata uobičajenim unutar ledenih divova.

Raniji eksperimenti stvorili su zabunu u pogledu uvjeta za formiranje dijamanata na planetima poput Urana i Neptuna. Provedene su dvije vrste eksperimenata, dinamička kompresija koja uključuje iznenadne udare i statička kompresija koja uključuje postupnu kompresiju. Prethodni eksperimenti dinamičke kompresije zahtijevali su više temperature i pritiske za formiranje dijamanta.

Slika nije dostupna Znanstvenici tvrde: Svemir je pun planeta na kojima je dijamantna kiša uobičajena pojava

Mungo Frost i kolege iz američkog Nacionalnog akceleratorskog laboratorija SLAC izveli su inovativne eksperimente statičke kompresije s dinamičkim zagrijavanjem. Stisnuli su polistiren, sličan stiroporu, između dijamanata i izložili ga pulsevima X-zraka. Dijamanti su se pojavili na približno 2200°C i pod tlakom od 19 gigapaskala, odražavajući uvjete u plitkim unutrašnjostima planeta poput Urana i Neptuna.

Suprotno rezultatima ranije dinamičke kompresije, ti su pritisci bili znatno niži, što dovodi u pitanje te ranije utvrđene rezultate.

Naši rezultati se nisu slagali s ranije utvrđenim rezultatima i to nije bio ono što smo očekivali vidjeti, ali su se lijepo uklopili i na neki način sve povezali, pojasnio je Frost. Razlika u vremenskim okvirima može objasniti zašto je formiranje dijamanta pod niskim tlakom izostalo u ranijim eksperimentima dinamičke kompresije.

Slika nije dostupna Znanstvenici su odgonetnuli tajnu porijekla misterioznih šesterokutnih dijamanata

Otkriće studije, koja je objavljena u časopisu Nature Astronomy, sugerira mogućnost dijamantne kiše na manjim egzoplanetima. Među više od 5600 potvrđenih egzoplaneta, više od 1900 moglo bi imati dijamantnu kišu, mijenjajući prethodne pretpostavke o učestalosti takve planetarne pojave u svemiru.

Osim toga, unutar našeg solarnog sustava, dijamanti bi se mogli formirati na manjim dubinama nego što se vjerovalo, što bi utjecalo na naše razumijevanje unutrašnjosti divovskih planeta. Plića formacija mogla bi utjecati na prolazak dijamantne kiše kroz sloj leda prema središtima ovih planeta, utječući na slabo poznata magnetska polja. Novo otkriće otvara i nove poglede na planetarnu dinamiku i pojavu oborina.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti