Gotovo trećina osoba koje su preboljele COVID-19 prijavila je barem jedan perzistirajući simptom šest do 12 mjeseci nakon zaraze koronavirusom, pokazalo je dansko istraživanje provedeno na 152.000 osoba.
Studijom je obuhvaćena jedna od dosad najvećih grupa koju su činili oboljeli od bolesti COVID-19, a važno je naglasiti da ispitanici nisu bili hospitalizirani zbog posljedica te bolesti.
Njihovo stanje praćeno je dulje u odnosu na ostale, ranije provedene veće studije, objavili su znanstvenici s danskoga State Serum Instituta (SSI), vodećega znanstvenog tijela u području zaraznih bolesti.
Studija bazirana na upitniku pokazala je da su njezini sudionici najčešće prijavljivali dugotrajne simptome poput promjene osjeta mirisa i okusa, ali i stalni umor.
Istraživanje je provedeno između rujna 2020. i travnja 2021., znatno prije pojave varijante omikron. Anketom su uspoređeni odgovori 61.000 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus šest, devet ili 12 mjeseci ranije, s odgovorima osoba iz grupe od 91.878 ispitanika, negativnih na testiranju.
Sveukupno je 29,6 posto ispitanika koji su na testiranju bili pozitivni na COVID-19 prijavilo barem jedan trajni fizički simptom 6 do 12 mjeseci nakon infekcije, u usporedbi s 13 posto osoba u kontrolnoj skupini.
Više od polovice pozitivnih na COVID-19 osjeća dugotrajne simptome
Nešto više od polovice (53,1 posto) osoba s pozitivnim rezultatima testiranja na COVID-19 kazalo je da su unutar šest do 12 mjeseci nakon početka infekcije osjećali mentalnu i/ili fizičku iscrpljenost, da imaju probleme sa spavanjem ili su navodili razne kognitivne probleme. U kontrolnoj skupini takve je probleme prijavilo 11,5 posto ispitanih.
Studija koja još nije prošla recenziju, pokazala je da su među osobama koje su preboljele COVID-19 češći i novodijagnosticirani slučajevi anksioznosti i depresije.
Autor studije Anders Peter Hviid, profesor epidemiologije na SSI-ju, kazao je da su rezultati studije još jedan pokazatelj da bi kreatori politika morali uzeti u obzir spomenute dugotrajne posljedice bolesti COVID-19 o kojima se sve više govori.
To bi trebalo uzeti u obzir kada važete rizike i koristi od medicinskih intervencija i cijepljenja, rekao je, dodavši da je potrebno provesti i dodatna istraživanja.
Dosadašnje procjene o prevalenciji dugotrajnog COVID-a variraju.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) novonastali sindrom naziva post-COVID stanjem koje karakteriziraju neki trajni simptomi, poput umora ili nedostatka daha, a javljaju se tri mjeseca nakon početka infekcije i traju najmanje dva mjeseca.
WHO procjenjuje da ovakvi simptomi zahvaćaju između 10 i 20 posto oboljelih.
David Strain, predavač na Medicinskom fakultetu sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji, koji nije sudjelovao u studiji, rezultate izvješća ocijenio je "prilično zabrinjavajućima".
Bude li omikron uzrokovao dugi COVID-19 u jednakom postotku kao i ranije varijante koronavirusa, u idućih bismo 12 mjeseci mogli imati veliku krizu pacijenata narušenog zdravlja, osobito s obzirom na broj ljudi koji su bili izloženi ovome podtipu koronavirusa, rekao je.