SAD je kolijevka interneta i društvenih mreža. I dok se, zahvaljujući Ustavu, sloboda govora i izražavanja u toj državi shvaća veoma ozbiljno te pokriva širok raspon ponašanja, čini se kako bi se to uskoro moglo promijeniti.
Naime, kako javlja CNN, američki Vrhovni sud ovog bi tjedna trebao saslušati usmene argumente u dva slučaja koja bi mogla znatno promijeniti način na koji se ljudi izražavaju na internetu, ali i kako se objavljeni sadržaj moderira.
Ishod bi mogao promijeniti način na koji se tehnološke platforme i društvene mreže odnose prema objavljenom sadržaju, ali i može li se te tvrtke tužiti zbog njihovih algoritama za preporuku sadržaja korisnicima ili za dopuštanje objave zlonamjernog sadržaja.
Slučajevi "Gonzalez vs. Google" i "Twitter vs. Taamneh" ne samo da bi mogli promijeniti zakonodavni okvir u SAD-u već bi mogli promijeniti i kako se tehnološke platforme odnose prema korisnicima u budućnosti. Jer podizanje odgovornosti aplikacija i platformi moglo bi dovesti do velikih promjena na internetu.
U središtu je pravne bitke članak 230. Zakona o komunikaciji, koji je gotovo 30 godina star pravni dokument koji tehnološkim platformama daje prilično široke ovlasti i slobodne ruke, a istovremeno ih štiti od odgovornosti za ono što njihovi korisnici objavljuju.
Međutim, u posljednje se vrijeme Zakon našao na kritici i republikanaca i demokrata. S jedne strane, republikanci tvrde da Zakon društvenim medijima daje dozvolu za cenzuriranje konzervativnijih i ekstremnijih stajališta. S druge strane, demokrati pak misle kako Zakon velikim tehnološkim divovima omogućuje da izbjegnu odgovornost za širenje dezinformacija i govora mržnje na svojim kanalima.
Iako je u SAD-u sloboda govora izuzetno važan dio kulture, sve se češće mogu čuti pozivi da tehnološke platforme preuzmu dio odgovornosti te da se izmjenama zakona obuzda njihov rast i snaga. Zasad je sve ostalo samo na inicijativama pojedinih organizacija i kongresnika, ali to bi se moglo promijeniti kad u lipnju Vrhovni sud donese odluke u ova dva slučaja.
Slučaj "Gonzalez vs. Google" bavi se pitanjem je li moguće tužiti tehnološku tvrtku zbog algoritma koji posjetiteljima, odnosno korisnicima njezinih kanala prikazuje videe terorističkog sadržaja. U ovom slučaju u pitanju je YouTube, za koji obitelj Nohemija Gonzaleza, koji je ubijen u terorističkom napadu u Parizu 2015. godine, smatra da krši američki Zakon o borbi protiv terorizma jer posjetiteljima prikazuje i videe terorističkog sadržaja.
U tužbi se traži da se videi takva sadržaja izuzmu iz zaštite koju nudi članak 230. Zakona o komunikacijama. Iz Googlea i drugih tehnoloških tvrtki smatraju pak kako bi takva promjena povećala pravne rizike povezane s rangiranjem, sortiranjem i prikazivanjem sadržaja koji je objavljen na internetu. Tvrde kako bi, ako dođe do toga, to promijenilo internet kakav poznajemo jer bi tehnološke platforme igrale na sigurno i uklanjale znatno više sadržaja ili bi pak u potpunosti odustale od moderiranja sadržaja, što bi pak moglo imati još gore posljedice.
Drugi slučaj, "Twitter vs. Taamneha" trebao bi odlučiti mogu li se društvene mreže tužiti za pomaganje i poticanje terorizma zato što omogućuju korisnicima objavljivanje takvog sadržaja. Tužitelji tvrde da su društvene mreže, među kojima je i Twitter, svjesno pomogle ISIS-u kršeći antiterorističke zakone jer su dopustile da neki od sadržaja koji se povezuju s ISIS-om ostanu na tim platformama.
Iz Twittera ističu kako, samo zato što je nešto objavljeno na njihovoj platformi, ne znači da ta platforma "svjesno" podržava taj sadržaj te da se tvrtka ne može držati odgovornom jer se ne sudi za pojedini slučaj.
Kako će ti slučajevi biti riješeni i što će Vrhovni sud odlučiti, znat će se u lipnju, za kad je predviđeno donošenje odluke. Bit će zanimljivo vidjeti i kako će na odluku suda reagirati Bidenova administracija, ali i velike tehnološke tvrtke.
Izvor: CNN