NASA-in rover Curiosity neumorno istražuje krater Gale na Marsu od 2012. godine, otkrivajući drevne tajne o vodi i geologiji Crvenog planeta. Nedavna slika s NASA-inog orbitera Mars Reconnaissance (MRO) prikazuje Curiosity kao sitnu crnu točku iza koje se proteže sivi trag, naglašavajući njegovu osamljenost u nepreglednoj pustoši Marsa.
Trag koji će uskoro nestati
MRO je 28. veljače snimio Curiosity dok je prelazio put od oko 320 metara tijekom 11 vožnji od 2. veljače. No, žestoki marsovski vjetrovi ubrzo će izbrisati te tragove. Iako se 320 metara čini malo, Curiosityjeva maksimalna brzina od od 160 metara na sat, oko četrdeset puta sporija od prosječnog ljudskog hoda, ipak čini tu udaljenost značajnom.
Sporije kretanje pomaže očuvanju energije i sigurnom snalaženju na zahtjevnom terenu Crvenog planeta. Rover je težak i napaja ga nuklearni generator snage 110 vata. U nepunih 13 godina prešao svega 34,59 kilometara po površini Marsa.
U veljači je Curiosity putovao kroz kanal Gediz Vallis u spomenutom krateru, koji je nastao vjerojatno pod velikim poplavama. Ondje je pronašao džep čistog sumpora, čije značenje znanstvenici još proučavaju.
Nakon napuštanja kanala, Curiosity se uspeo na brdo Đavolja vrata (Devil's Gate), proveo kemijske analize na lokacijama Cahuilla i Santa Ynez te fotografirao slojevitu strukturu nazvanu Hale Telescope.
Iduća misija
Rover sada ide prema zamršenim boxwork formacijama pri podnožju planine Sharp. Na Zemlji takve formacije nastaju taloženjem minerala u pukotinama kroz koje prolazi podzemna voda, a zatim ostaju otkrivene erozijom stijena.
Znanstvenici žele analizirati te minerale jer su nastali u toplijim, vlažnijim uvjetima pogodnijima za mikrobiološki život. Curiosityjeva istraživanja možda će nas približiti otkriću tragova drevnog života na Marsu.
Izvor: Science Alert
