Gerd Leonhard jedan je od vodećih medijskih futurologa koji svojim razmišljanjima o budućnosti redovito izaziva rasprave i polemike. Što nas, po njegovom mišljenju čeka, moći ćemo čuti iz prve ruke početkom listopada kada će gostovati na Future Tense konferenciji u Zagrebu.
Ususret konferenciji, imali smo priliku porazgovarati s Leonhardom o budućnosti tehnologije, komunikacija i medija, ali i o konceptu koji on naziva "digitalnim darvinizmom".
Riječ je o tome kako digitalna tehnologija može ponekad biti opaka baš kao i evolucija: preživljavanje najprikladnijih je sve što je važno. Kada velike internetske kompanije završe s 90% tržišnog udjela, nemoguće je natjecati se s njima – poput darvinizma. Bacite oko na knjigu s istim imenom i na intervju, započinje Leonhard.
Je li "ekonomija dijeljenja" naša budućnost - svi znamo za Uber i Airbnb kao najpoznatije primjere? Što mislite u kojim sektorima bismo mogli vidjeti sljedeće velike igrače takvog oblika ekonomije?
Vjerujem kako je dijeljenje generalno puno bolji koncept od posjedovanja i kako će se širiti po svijetu. No moramo ići dalje od kompanija koja eksploatiraju zbog toga što su ljudi spremni prilagoditi si se i traže nove prihode – samo prekid nije dovoljan, fokus mora biti i u novoj konstrukciji. Potreban nam je novi društveni poredak koji će se zasnivati na ekonomiji dijeljenja i koji će surađivati s tržištem kao i s vladom na lokalnoj i nacionalnoj razini. Budućnost je bez sumnje u tzv. gig poslovima, tj. angažiranjem neovisnih stručnjaka na pojedinim projektima, i pokretanju vlastitih poduzeća te konstantnom učenju i prilagođavanju. Međutim to će zahtijevati strukturne podrške, novi oblik socijalne pomoći, a i mnogo više od toga. U protivnom svi ćemo završiti zarobljeni u obliku „digitalnog feudalizma“
Hoće li se i koliko tehnologija miješati s biologijom? Vjerujete li da ćemo u budućnosti postati kiborzi ili hibridi između ljudi i robota odnosno tehnologije?
Tehnički govoreći ovo postaje moguće iako bih rekao da smo puno dalje od istinskog ljudskog rasta na koji većina ljudi misli; otprilike 12-15 godina od prve ideje koja će zapravo funkcionirati (osim senzora i RFID-a u ljudskim rukama, itd.). Problem je u onome što zovem „MACHINE THINKING“ tj. da mislimo kako se lako možemo unaprijediti koristeći tehnologiju, ali tek na kraju shvatimo koliko je to daleko od koristi, pogledajte npr. Google naočale. Također moramo uzeti u obzir komentar Marshalla McLuhana o ovoj temi: „svaka „nadogradnja“ čovjeka ujedno je i amputacija nekog druge nadogradnje“. Najviše zabrinjava pitanje - možemo li ostati samo ljudi bez digitalne nadogradnje u svijetu u kojem sve stvari postaju nadljudi. Pogledajte moj posljednji film na tu temu:
Nazivate se futuristom - što to znači za vas?
Za mene to znači da baziram svoj rad na PREDVIĐANJU, a ne na pretpostavkama – gledam što bi moglo biti moguće u sljedećih 5-7 godina, a zatim se vraćam nazad i pomažem klijentima da vide i otkriju te zatim oblikuju svoju budućnost.
Što mislite, u kom smjeru se tehnologija razvija danas? Što bi velike IT kompanije trebale napraviti kako bi taj razvoj, posebno u slučaju s umjetnom inteligencijom, bio usmjeren prema dobrobiti čovječanstva, a ne prema razvoju robota ubojica? Postoji li zaista toliko negativnih scenarija vezanih uz umjetnu inteligenciju kao što se to može pomisliti gledajući medijska izvješća?
Prvo i najvažnije je razvijanje ETIKE oko tehnologija zbog toga što uskoro neće biti važno odgovoriti na pitanje što ako je nešto moguće, već zašto bi to trebalo učiniti i tko će za taj čin biti odgovoran. Zbog toga će najvažnije biti složiti se oko toga što želimo – zbog toga bi tech kompanije, prema mom stajalištu, konstantno trebale opravdavati svoju „dozvolu za rad“ jer one imaju moć mijenjati život i svijet kakav poznamo; ne sam izvan nas, već i u nama (genetsko modificiranje, itd.). AI nije egzistencijalna prijetnja (jedino je prijetnja radnim mjestima) ako ograničimo sebe na AI, tj. uski AI, inteligencijsku pomoć. Istinski generalni AI (AGI) mora biti reguliran, zasigurno – ima iste jako dobre kao i jako loše mogućnosti kao i nuklearna energija.
Gerd Leonhard (Foto: Gerd Leonhard) (Foto: Gerd Leonhard)
Hoće li i kako virtualna stvarnost promijeniti način na koji radimo i živimo u budućnosti?
VR, AR i miješana stvarnost (MR) – MSFT Hololens – brzo dolazi i bit će još više zbunjujuća i izazivat će veću ovisnost od pametnih telefona. VR u profesionalnu korist bit će velika pomoć za doktore, odvjetnike, itd.; ali sumnjam kako će biti isto i za društvenu korist. Opet, kada dođe do trenutka u kojem je predobro, prelagano, preduboko, to može postati ozbiljni problem – baš kao i društvene mreže i pametni telefoni.
I na kraju, možete li nam otkriti vaše viđenje budućnosti čovječanstva i našeg planeta? Promjene koje u posljednje vrijeme možemo vidjeti su velike, radikalne i brze - što možemo očekivati u budućnosti?
Smatram kako je budućnost bolja od onog što mislimo – u tehnologiji je ključ za fascinantan razvoj uključujući pobjeđivanje raka i ostalih bolesti, izobilni izvori energije i hrane i puno puno više. Jedino što moramo osigurati je to da uvijek ostanemo ljudi i da se dobrobiti šire svima i u jednakoj mjeri.