Hrvati su veoma inovativni, čemu svjedoče i brojne nagrade, no zašto često te inovacije i ne zaštite patentom?

Kravata, padobran,penkala te MP3 player i pametna klupa samo su neki od svjetski poznatih hrvatskih izuma, a godinama se njihov broj povećava. No, u odnosu na ostatak svijeta, još uvijek zaostajemo. Zašto?

Martina Marčinko/Informer | 14.02.2021. / 13:01

Galerija

 Matej Bošnjak najbolji je inovator na svijetu! U konkurenciji više od tisuću prijavljenih tako je odlučeno na izložbi inovacija i dizajna na Tajvanu krajem 2018. godine.

Ovo je prototip, izgled te inovacije. Radi se zapravo o dva uređaja koji iznutra izgledaju ovako. Taj uređaj se zove umjeravanje kuta i nagiba. Problem se desio kada mijenjate motor na nekakvim osima koji naginju u industriji i onda morate kalibrirati taj sustav, pojašnjava Matej Bošnjak.

Za taj se proces koriste laserske metode umjeravanja, koje su poprilično skupe stoga je ovaj mladi inovator osmislio uređaj koji je jednostavniji i cjenovno pristupačniji.

Potražnja nije prevelika i samim time smo odlučili da nije baš pogodno da ju idemo zaštititi s obzirom da nema baš nekakvog prevelikog smisla trenutno. Malo smo se zaštitili sa samim algoritmima koji su unutra, dodaje.

Zaštita patenata u Hrvatskoj postoji odavno. Kravata, padobran,penkala te MP3 player i pametna klupa samo su neki od svjetski poznatih hrvatskih izuma, a godinama se njihov broj povećava. Međutim, tek se manjina odlučuje na posjet Državnome zavodu za intelektualno vlasništvo.

Za teritorij Republike Hrvatske u postupku koje provodi sam Državni zavod za intelektualno vlasništvo temeljem nacionalnih zakona tu smo u ovoj godini obilježili znatan pad broja prijava patenta u odnosu na prošlu godinu od nekih 30-ak posto manje. Moram istaći da je prošle godine bila izuzetno dobra godina koja je bila 50 posto porast u odnosu na 2018. godinu, objašnjava Ljiljana Kuterovac, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Iako inovativni pa čak i industrijski primjenjivi određeni patenti nisu zaštićeni ni u europskom niti u hrvatskom patentnom uredu. Razlog...

S jedne strane to su objektivni problemi zbog veličine hrvatskog tržišta i u izum i stvaranje patenta treba puno uložiti i u pravnom, a osobito u komercijalnom smislu. Međutim, imamo podatke u Sloveniji čije je tržište dvostruko manje, a koji su dvostruko bolji u apsolutnim brojkama. Dodatni objektivni problem je što od stvaranja RH nema obveze domicilne prijave patenta. Vi ne morate prvo prijaviti u Zagrebu, možete prvo u Munchenu, pojašnjava Neven Marković, tajnik Saveza inovatora Zagreba.

Dug je proces do realizacije, a kamo li prijave patenta stoga je Savez inovatora mjesto u kojem se ideje već gotovo 65 godina oblikuju.

Inovacija je realizirana ideja. Mi imamo situacija da nam ljudi dođu i kažu mislim da bi nebo moglo biti tamno plavo – pa pokušaj realizirati tamno plavo nebo pa ćemo razgovarati o tome što dalje. Postao inovatora od stvaranja inovacije do stvaranja proizvoda na tržištu je dug, težak, trnovit i traži interdisciplinarno znanje, dodaje Marković.

Za sve je bila trnovita prošla godina u kojoj je cijeli svijet bio auditorij potrage i utrke za cjepivom protiv COVID-a 19. Najbrži su financijski profitirali, a nas je zanimalo je li u Hrvatskoj korona situacija iznjedrila nove ideje.

Na tako malom broju prijava bilo je tek nekoliko tri, možda nam je neka promakla, ali za tri smo uočili da su direktno vezane uz koronu ili spominju koronu ili spominju neke efekte koje su vezane uz koronu, dodaje Ljiljana Kuterovac.

Pripravci su to koji imaju efekt liječenja ili sprječavanje zaraze, a jedna je naprava za pročišćavanje prostora. Doduše, patentne se prijave objavljuju tek 18 mjeseci od datuma prijave, a toliko nije prošlo od proglašenja pandemije.

Svugdje u svijetu broj patentnih prijava jedno je od mjerila industrijske razvijenosti. Stagniramo već godinama.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti