Klimatske promjene najveći su izazov vremena u kojem živimo i s tim se slaže više od 80 posto građana, pokazala je godišnja anketa o klimi Europske investicijske banke. No, na pitanje o tome što su gorući problemi u hrvatskom društvu, samo nešto više od dva posto građana navodi okoliš, pokazalo je istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Uz to, prevladava mišljenje da su klimatske promjene podjednako uzrokovane prirodnim procesima, iako se znanstvenici slažu da su one posljedica utjecaja ljudskog djelovanja. Sve navedeno ukazuje na potrebu za edukacijom o tome kakav utjecaj prirodni resursi imaju na naše društveno-političko i ekonomsko stanje, način života, zdravlje te općenito napredak i razvoj društva.
Kako bi osvijestili javnost o ovom problemu, nevladina organizacija Terra Hub pokrenula je edukativnu kampanju Terrapija, koja kreće objavljivanjem prvog hrvatskog Klimatskog rječnika. Rječnik na jednostavan način objašnjava pojmove poput primjerice globalno zagrijavanje, mitigacija, Pariški sporazum, a izvorno ga je pripremio UNDP, specijalizirana UN-ova agencija za razvoj.
Željeli smo na jednostavan i lako razumljiv način približiti građanima pojmove s kojima se svakodnevno susreću, čuli su ih, ali su im pomalo nejasni ili apstraktni i ne mogu ih povezati sa svakodnevicom. Kada se suočimo s klimatskim promjenama i njihovim utjecajem na sve nas, većina nas samo slegne ramenima, nastavi po starom i očekuje da će to riješiti netko drugi. Mi takav stav želimo promijeniti. Želimo dati svoj doprinos znanju građana o ključnim pojmovima klimatskih promjena kako bi mogli bolje pratiti i razumjeti razgovor o klimi te donositi informirane odluke u svemu što rade. Ono najvažnije, ne želimo stati samo na Rječniku. Cilj je potaknuti građane na svakodnevno promišljanje i djelovanje kako bi se posljedice klimatskih promjena ublažile, rekla je Sandra Vlašić, izvršna direktorica nevladine udruge Terra Hub.
Izvorna verzija sadrži 22 klimatska pojma, dok je u hrvatskoj verziji taj broj povećan na 30, a prema potrebi, dodavat će se novi pojmovi. Svaki pojam u Rječniku bit će objašnjen, ali i vizualno prikazan, a studenti Studija medijskog dizajna Sveučilišta Sjever svoje će dizajnerske radove predati u sklopu natječaja Sveučilišta Sjever.
Studenti su pozvani dati svoju viziju pojmova s kojima se svakodnevno susrećemo, a najbolji radovi će se producirati i biti izloženi tijekom Festivala znanosti na Sveučilištu Sjever i u gradu Koprivnici. Uvjereni smo da vizualnim prikazivanjem posljedica koje donose klimatske promjene, možemo potaknuti svakog od nas na djelovanje’, izjavio je pročelnik Odjela za medijski dizajn Sveučilišta Sjever Luka Borčić.
Natječaj za studente traje do 15. travnja, nakon čega će biti odabrani najbolji radovi za pojedine pojmove u Klimatskom rječniku. Rječnik će od kraja travnja biti dostupan građanima u digitalnom obliku, a građani će mu moći pristupiti putem web stranice .
